1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Stari grijesi nove članice EU

5. septembar 2013

"Lex Perković", zakon kojim je Hrvatska zaštitila svoje bivše agente obavještajnih službi od izručenja drugim državama EU, izazvao je mnogo reakcija kako u Briselu, tako i u njemačkim medijima.

https://p.dw.com/p/19cNh
Foto: picture-alliance/dpa

Zakon za koji su i u Zagrebu uvidjeli da im samo šteti, navodno se može staviti van snage tek u julu 2014. Evropska komisija u ovom zakonu vidi ne samo kršenje propisa EU nego i izigravanje povjerenja članica Unije koje su nedavno u dobroj namjeri ratifikovale odluku o prijemu Hrvatske, stoji u listu Tagesspiegel:

Njemačka traži bivšeg obavještajca Perkovića
Njemačka traži bivšeg obavještajca PerkovićaFoto: DW

"U Zagrebu se nezvanično saznaje kako postoji bojazan da bi Josip Perković, koga Njemačka traži zbog ubistva jednog hrvatskog disidenta koje se odigralo 1983, mogao u slučaju izručenja odati važne informacije o hrvatskim političarima i operacijama obavještajne službe. Perković je nakon raspada Jugoslavije imao važnu ulogu u uspostavi obavještajne službe Hrvatske. Ranije je radio za UDBA-u, službu koja je pratila, ucjenjivala i hapsila politički aktivne građane. Perković je do sada važio za osobu koja je "nedodirljiva". Njegov sin Saša ne samo da je bio savjetnik bivšeg predsjednika Stipe Mesića, nego je vrlo blizak i sadašnjem predsjedniku Josipoviću.

Evropska komesarka za pravosuđe Viviane Reding je oštro reagovala. Ona je u slučaju da se ne promijeni takozvani "lex Perkovic" zaprijetila sankcijama. Tako bi sudije iz Hrvatske mogle biti isključene iz evropskih programa doobrazovanja, a moglo bi se desiti da se više ne priznaju odluke sudova u Hrvatskoj.

[No title]

U međuvremenu je vlada premijera Zorana Milanovića popustila. Mlanović želi da osnuje parlamentarnu komisiju koja bi istražila okolnosti ubistva disidenta Đurekovića. Premijer tvrdi da mu nije stalo do toga da zaštiti Perkovića, ali da želi da hrvatsko pravosuđe samo uzme stvari u svoje ruke. Osim toga on nagovještava da bi se mogla ukinuti i zakonska odredba o zastarijevanju ubistava koja imaju političku pozadinu", piše Tageszeitung.

Tako blizu, a tako daleko

List Süddeutsche Zeitung donosi opširnu reportažu sa puta duž Dunava u dijelu toka kroz Srbiju. Druga obala Dunava, koja pripada državama koje su članice EU, mnogim Srbima izgleda tako blizu, a tako daleko, piše ovaj list. Posebno ističe prirodne ljepote i pokušaje turističkih radnika da ožive biciklističke ture duž Dunava.

Ribari na Dunavu
Ribari na DunavuFoto: picture-alliance / Bildagentur Huber

"Duž Dunava ima malo hotela, ali zato ima ljudi koji su počeli da izdaju sobe. Biciklisti donose dodatnu zaradu. Ali ne radi se samo o novcu, nego i o širini duha kojim se gleda na stanje u zemlji. Mila Stanojević, iz sela Dobra je jedna od onih koja želi drugačiju Srbiju. Srbiju koja nije u izolaciji. Za nju je ova rijeka odista bila rijeka koja je povezivala narode. Njen pokojni muž je bio kapetan riječnog broda, a ona ga je pratila na putovanjima kroz Njemačku, Austriju i Mađarsku. "Danas makar biciklisti dolaze meni", kaže ona. Iza nje, na velikom jarbolu visi zastava bivše Jugoslavije. "Tada smo bili jedno. I to je bilo ispravno", kaže. A danas? Ostala su sela u kojima žive samo starci. Omladina je otišla put Beograda tražeći svoju sreću", piše list Süddeutsche Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Jasmina Rose