„Status evropskog regiona“ – rješenje za sjever Kosova?

Analitičari i predstavnici civilnog društva sa Kosova imaju različite ideje o tome kako bi moglo biti riješeno pitanje sjevera Kosova. Neki od njih smatraju da bi sjever Kosova, do sprovođenja plana Martija Ahtisarija, trebalo da bude pod privremenim nadzorom Evropske unije, što bi omogućilo postepenu integraciju srpske manjine. Na nedostatke po pitanju integracije Srba, posebno onog dijela stanovništva koje živi na sjeveru, ukazano je i u izvještaju Evropske komisije o napretku Kosova.

Iz tog razloga šef kancelarije Evropske komisije za vezu sa Kosovom Kaldon Sino, predlaže vladi u Prištini da napravi sveobuhvatan plan za sjever. „Dok je integracija Srba na jugu poboljšana, na sjeveru su se tenzije povećale. Zbog toga je važno da Priština pokrene sveobuhvatan plan za sjever Kosova“, kaže Kaldon Sino.

„Nema potrebe za međunarodnom administracijom“

Međutim, prijedlog kosovske vlade predstavlja u suštini samo mjere koje treba preduzeti u cilju stvaranja reda i zakona, a u smislu ekonomskog razvoja i implementacije plana Martija Ahtisarija. Zamjenik premijera Hajredin Kuči rekao je lokalnim medijima da vlada Kosova isključuje mogućnost međunarodne administracije na sjeveru, odnosno da „tamo ne postoji potreba ni za kakvom (međunarodnom) administracijom. Potrebno je samo sprovođenje reda i zakona, potrebna je implementacija ustava i Ahtisarijevog plana.

Istovremeno, više nevladinih organizacija zastupa ideju da bi sjever Kosova trebalo da dobije „status evropskog regiona“. To bi bila opcija za privremeno rješenje pitanja sjevera Kosova. Ideju je predložio Evropski pokreta Kosova, čiji predsjednik, Behljulj Bećaj kaže:

„Treba rekonfigurisati postojeću misiju u smislu restrukturiranja vlasti - kako izvršnih tako i sudskih. Uz konsultacije i saradnju sa Evropskim sudom, u smislu izgradnje specifičnih odnosa tog područja sa Kosovom, Srbijom i naravno Evropskom unijom, ta oblast treba da dobije status evropskog regiona“, rekao je Bećaj tokom debate o sjeveru Kosova koja je održana u Čaglavici.

Prilagođavanje Ahtisarijevog plana?

Međutim, Međunarodna krizna grupa (MKG) ukazuje da ni u Prištini ni u međunarodnoj zajednici ne postoji volja da se sjever Kosova u prijelaznom periodu prebaci pod međunarodni nadzor. Naim Rašiti, analitičar MKG za Dojče vele kaže da „Evropska unija i SAD ne žele da ponovo upravljaju određenim teritorijama na Balkanu. Međunarodni faktor nastoji da se pitanje sjevera Kosova riješi putem dijaloga Prištine i Beograda, kroz poboljšanje odnosa i integraciju Srba u skladu sa ustavnim poretkom.“

Rašiti smatra da će se plan Martija Ahtisarija, takav kakav jeste, teško realizovati na sjever Kosova, s obzirom na protivljenje Beograda. „Beograd i dalje insistira na tome da se taj dio priključi Srbiji u okviru takozvanog plana za istorijski kompromis između Srba i Albanaca“, kaže Naim Rašiti.

Prema Rašitijevom mišljenju, s obzirom na situaciju na sjeveru Kosova, jedino rešenje bi bilo remoduliranje, odnosno prilagođavanje Ahtisarijevog plana. To bi, prema njemu, podrazumijevalo da vlada u Prištini garantuje veću autonomiju srpskim opštinama na sjeveru Kosova. Međunarodni faktor još nema jasnu ideju kako bi tačno ta autonomija trebalo da izgleda. Zato Rašiti očekuje da bi to moglo da se definiše tokom dijaloga Prištine i Beograda, na kome međunarodna zajednica neprestalno insistira.

Autori: Bekim Šehu, Priština / Angelina Verbica

Odgovorna urednica: Marina Martinović