Stečaj legende automobilskog sporta

Još od njezinog otvorenja 1927. je pista na Nürburgringu ulijevala strahopoštovanje vozačima: ne samo zbog njezinoga zlokobnog "sjevernog zavoja", nego i zbog goleme visinske razlike piste provedene kroz obronke Eifela od nekih 300 metara pa ju je i legendarni Jackie Stewart zvao "zelenim paklom". Ta pista ne dopušta greške - dug je popis nesreća na Nürburgringu i traži samo najbolje vozače. Ali baš zato ni utrke nisu prestajale, a za posjetitelje je odlazak na Nürburgring uvijek bio poseban doživljaj.

Pokrajinskoj vladi Rheinland-Pfalza socijaldemokratskog premijera Kurta Becka se to učinilo kao jamstvo i za poslovni uspjeh ove sportske legende, smještene zapravo u dubokoj provinciji, prilično daleko od bilo kojeg većega grada. Tim više što je Nürburgring i u Njemačkoj imao konkurenciju - Formula 1 se naizmjence vozi na Hockenheimringu u pokrajini Baden-Württemberg, a i odgovorni na Sachsenringu na istoku Njemačke bi rado prodali "i majku i oca" da dovedu najbolje vozače svijeta na svoju pistu.

Sve najbolje za Nürburgring

Zato se vlada u Mainzu odlučila na golemi projekt kako bi posjetitelji na Nürburgringu ostavili još više svog novca. 2007. je započeo projekt nazvan Nürburgring 2009. u kojem je trebao nastati zabavni park, VIP-lounge, luksuzni hotel, nova tribina... Novouređena pista je otvorena u roku - makar niti izdaleka nisu bile gotove sve zgrade koje su trebale biti sagrađene.

Problem je naravno bio - novac. Pokrajinski političar je javnost uvjeravao kako će sve troškove snositi privatni investitor - ali je on odustao od projekta. Tako se dogodilo da je u taj projekt otišlo oko 350 milijuna eura novca državnih obveznika, ali niti to nije kraj skandalu koji je već koštao položaja pokrajinskog ministra financija (i predsjednika nadzornog odbora Nürburgring GmbH) Ingolfa Deubela. Ubrzo potom, u prosincu 2009. je otpušten i poslovođa Nürburgringa, Walter Kafitz.

Tko zna što se tu zbivalo?

Jer u potrazi za novcem i investitorima je očito da su se odgovorni upuštali u vratolomne pothvate daleko od granica dozvoljenog. Tu je bilo i 95 milijuna eura (pokrajinskog novca) koji je otišao u Liechtenstein kako bi se pred nepoznatim partnerima iz Dubaia dokazala kredibilnost pokrajine i čitav niz sumnjivih poslovnih poteza koje još uvijek pokušava razjasniti državno tužilaštvo. Ali što je mnogo gore - mnogo od projekta Nürburgring 2009. je bilo ipak izgrađeno - da bi zjapilo prazno.

Jer golema investicija u pistu smještenu u dubokoj provinciji se nije mogla pokriti prihodima od utrke Formule 1 koja će trajati - sa treningom i svim ostalim, jedva tjedan dana i to eventualno svake dvije godine. Na Nürburgringu su se održavale i druge utrke, od kamiona pa do motocikala, tamo se održava i poznati rock-festival Rock am Ring, ali već i temeljna poslovna računica je bila posve promašena.

Jer publika koja dolazi u Eifel - na utrku ili na koncert, rijetko se susreće po luksuznim hotelima i u loži sa pjenušcem u ruci. U pravilu, tamo se odlazi u društvu, u kamp-kućicama sa dovoljno piva i kobasica za roštilj.

Sad je kriva - Europa

Sve u svemu, Nürburgring je uporno knjižio gubitke i pokrajina Rheinland-Pfalz koja je vlasnik 90% tog sportskog hrama, je uvijek iznova morala iz proračuna puniti rupu u blagajni Nürburgringa. Jer tu je još uvijek kredit od 330 milijuna eura (opet pokrajinske) banke za Investicije i strukturne radove (ISB), koji se mora otplaćivati iako je zakupaca na Nürburgringu sve manje.

Posljednji čavao u kovčeg Nürburgringa je stigao iz Bruxellesa. Europskoj komisiji je već dugo bila sumnjiva ta golema investicija pokrajine u sportski poligon - koji je zapravo, kao i sama Formula 1, izložena zakonima slobodnog tržišta. Utoliko je iz Europske komisije stigla u Mainz zabrana da pokrajina opet, i ovog mjeseca Nürburgringu GmbH pomogne s još 13 milijuna eura.

U toj pokrajini je projekt Nürburgring već golemi skandal, makar pokrajinski predsjednik vlade Kurt Beck još uvijek ne želi preuzeti - ne samo financijsku i to s tuđim novcem, nego ni političku odgovornost za megalomanski projekt "usred ničega". On i nakon odluke Bruxellesa - krivi Europsku komisiju koja je navodno "isprva pokazivala naklonost" novoj pomoći i koja ovom zabranom "smanjuje mogućnost djelovanja pokrajine Rheinland-Pfalz", kako je izjavio Kurt Beck.

Autor: Anđelko Šubić

Odgovorna urednica: Marina Martinović