Stolac – duboko podijeljen grad

Danas lokalnu vlast u Stocu drži koalicija Hrvatske demokratske zajednice i Stranke demokratske akcije, koje su u ratu bile ljuti neprijatelji.

Problema je mnogo. Stolački đaci i danas idu u škole koje su podijeljene. Bošnjaci ulaze na jedan, a Hrvati na drugi školski ulaz. I zdravstvo u Stocu je podijeljeno. Grad je pun obilježja koja dižu međunacionalne tenzije i netrpeljivost.

Razočarani kako u domaće političare tako i u Visokog predstavnika

Zoran Turković, član Općinskog vijeća Stolac izražava nezadovoljstvo odnosom političkih predstavnika Hercegovačko neretvanskog kantona i Federacije BiH prema Stocu.

„Iako smo više puta slali apele za pomoć odziv je bio veoma slab“, kaže Turković. On ističe da su građani Stoca posebno razočarani odnosnom Visokog predstavnika u BiH prema brojnim problemima koji su prisutni u ovom mjestu.

„Visoki predstavnik, koji je plaćen za taj posao i koji je tu da pomogne građanima Bosne i Hercegovine uopšte ne posjećuje one sredine koje se susreću s vidljivim problemima i gdje bi mogao dati svoj doprinos“, kaže Turković.

Politički analitičar Vehid Šehić naglašava kako rezultati rata u Stocu još uvijek žive te da je to grad u kojem je vidljiva diskriminacija. „Ovdje imate dvije veoma jake nacionalne opcije koje prema mom mišljenju ne vode računa o građanima Stoca, nego isključivo o svojim ličnim interesima“, naglašava Šehić.

Spomenici razdora

''Uprkos teškom finansijskom stanju u našoj općini kroz protekli period, visokim rashodima i visokoj stopi nezaposlenosti, učinili smo sve kako bi život u Stocu normalno funkcionirao. Pomažemo uređenje i opremanje škola, plaće i ostala primanja su redovna, vršimo potrebne sanacije puteva i cesta, pomažemo izbjeglima Hrvatima, osigurali smo investitore za dvije solarne elektrane na području općine, a urađen je i spomenik poginulim pripadnicima HVO iz Stoca'', rekao je načelnik Stoca Stjepan Bošković.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH više puta je kao problem u gradu na Bregavi isticala i nezakonitu izgradnju 15 križeva, od kojih je jedan izgrađen od betona i obložen kamenom iz zidova zaštićene tvrđave u Stocu.

Amra Hadžimuhamedović, inače rođena Stočanka, koja je članica Komisije, kaže da Međunarodna zajednica ima veoma loš odnos prema rješavanju problema u Stocu. „Očito je licemjerje Međunarodne zajednice u slučaju Stoca. Metoda koju Međunarodna zajednica koristi u Bosni i Hercegovini se ogleda u nerješavanju ničega i povlađivanju sili. To se u slučaju Stoca najjasnije vidi“, govori Hadžimuhamedović.

Građani žive podjednako loše

„U Stocu je ekonomska situacija veoma loša. Smatram da se dizanjem nacionalne netrpeljivosti ljudima zamagljuju oči tj. pažnja skreće s pravih problema, s kojima se suočavaju svi stanovnici ovog mjesta – a to je loš životni standard“, tvrdi Stočanin Mario Bulić.

Ante Perić doselio je 1993. godine iz Kaknja u Stolac i govori kako Bošnjaci i Hrvati žive odvojeno u Stocu. „Kao i u cijeloj BiH i ovdje je vidljiva podjela. Mladi imaju svoje kafiće u koje idu i ne izlaze zajedno Bošnjaci i Hrvati, nego jedni idu u bošnjačke a drugi u hrvatske kafiće. Sa starijim je jednaka situacija“, kaže Perić.

Građani Stoca su ogorčeni stanjem u svom mjestu, ali i općenito u zemlji. „Tuga! Tuga! Sedmero sam poslao put Amerike da zarade koru hljeba, jer ovdje nema budućnosti“, s ogorčenjem govori jedan stariji Stočanin.

Stolac, rodno mjesto više znamenitih ličnosti, književnika, od kojih je najčuveniji Mehmedalija Mak Dizdar, poznatih slikara, poput Branka Šotre, godinama bije bitku s brojnim problemima.

Stanovnici Stoca i njegove vođe moraju poduzeti zajedničke napore kako bi transformisali taj grad u područje integracije i etničke harmonije, ističu iz Ureda Visokog predstavnika od kojeg su kako građani tako i političke stranke više puta tražile pomoć pri rješavanju problema u ovom gradu.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ur.: Azer Slanjankić