Strah od Gugla se širi planetom

Već tri godine u Njujorku se pregovara iza zatvorenih vrata. Američki autori i izdavači podnijeli su tužbu protiv Gugla, koji, zbog kršenja autorskih prava, treba da plati 125 miliona dolara. U čitavoj situaciji u obzir su uzeti samo američki autori i izdavači. Oni iz drugih država nisu uopšte predmet razmatranja tužbe niti hajke protiv Gugla. Tome se usprotivilo Udruženje njemačkih knjižara.

„Postoji opasnost da Gugl zauzme poziciju koja neće nikog zaobići i to zahvaljujući pristupu mnogim knjigama na tržištu za elektronske medije koje je u usponu,“ kaže Kristijan Šprang, pravnik u Udruženju.

Evropski komesari, zaduženi za konkurenciju i zaštitu autorskih prava, smatraju da su ova strahovanja neopravdana. Oni stoje iza najvećeg internet pretraživača jer vjeruju da će na taj način uštedjeti na digitalizaciji. Gugl to, naime, radi za male novce, a digitalizirane knjige postavlja na Internet besplatno. No, Kristijan Šprang smatra da je to pogrešan zaključak komesara, jer je Gugl već počeo da skenira stara izdanja iz biblioteka.

„Na taj način jedno privatno preduzeće komercijalizuje sva ta djela. Pri tom, oni nemaju ciljeve koji imaju veze sa napretkom na području kulture. Oni imaju strategiju kojom žele da osvoje tržište koje će biti isplativo i to sredstvima poreskih platiša. Sve se to prodaje jednoj firmi po relativno niskoj cijeni. Za nas to nije dobra strategija“.

Digitalizacija da, ali pod kojim uslovima

Navode o tome da Gugl vrši monopolizaciju trenutno ispituje američko Ministarstvo pravde. Za 07. oktobar bio je najavljen sastanak između predstavnika Gugla i američkih udruženja na kojem je trebao biti postignut dogovor, ali je termin pomjeren. Odluka se očekuje 9. novembra. Pri tom se Udruženje njemačkih knjižara ne protivi digitalizaciji.

„Digitalizaciju treba koristiti, ali treba utvrditi pod kojim uslovima, kako bi knjižare i nezavisni izdavači mogli da osvoje tržište. Treba voditi računa da ne dođe do monopola. Za to se mi borimo“, objašnjava Šprang.

Udruženje njemačkih knjižara ima podršku Udruženja književnika, vlada pojedinih evropskih država i „Društva za zaštitu riječi“. To Društvo autorima daje određeni procenat od dobiti koje ostvaruje putem kopiranja izvjesnih djela. Druge organizacije se, pak, zalažu za otvoren pristup svim naučnim studijama koje su finansirane iz budžeta. Njemačko istraživačko društvo to podržava. No, jedno je sigurno, ukazuju kritičari, Gugl ne smije da odlučuje kako će biti regulisana autorska prava.

Autori: R. Šteblajn/ Z. Dragićević

Odg. urednik: Z. Ilić