Stranci u Njemačkoj - traženi eksperti

List Die Welt danas (17.05.) dio svog izdanja posvećuje kvalifikovanoj stručnoj radnoj snazi iz inostranstva koja za razliku od prve generacije tzv. gastarbajtera, ima sasvim nove mogućnosti i više šansi za pravljenje uspješne karijere.

"Početkom 70-ih godina Sunay Goldberm, rođena Capkan je došla u Njemačku. Njen otac, turski gastarbajter prve generacije je prvi došao u ovu zemlju, a kasnije je iz domovine doveo suprugu i šestoro djece. U jednom gradiću u saveznoj pokrajini Donja Saksonija ovaj, po struci krojač, posao je našao u jednoj fabrici tekstila. Kurseve jezika i kurseve za integraciju nije pohađao jer nisu ni nuđeni. Otvorenost prema ovoj turskoj porodici nije pokazao niko. Ni u školi, ni u mjestu u kojem su živjeli. Zajedno sa drugim porodicama koje su došle iz Turske, stanovali su u zgradi koja je u žargonu nazivana 'turska zgrada'. Njemački jezik djeca su takoreći naučila usput, u školi. Uprskos svemu, Sunny Goldber je napravila karijeru. Studirala je ekonomiju i sada radi kao savjetnica za kadrovska pitanja u Frankfurtu na Majni. Također je suosnivačica internet mreže za žene 'fraINfra' koja broji 180 članica. Među njima su ljekarke, pravnice, ekonomistice... koje se zalažu za slobodno, demokratsko društvo u Njemačkoioj i koje prije svega ukazuju da se kao i Njemicama, ista šansa u obrazovanju treba pružiti i ženama muslimankama. 'Kod prve generacije gastarbajtera se polazilo od toga da će se svi jednog dana vratiti u svoju zemlju' kaže Sunny i pozdravlja inicijativu njemačke Vlade koja želi u društvu etablirati kulturu dobrodošlice za strance.

Useljavanjem protiv demografskih promjena

Njemačka Vlada je uzimajući u obzir demografski razvoj zemlje, još 2011. pokrenula inicijativu sa ciljem da se spriječi nedostatak stručne radne snage. Ta inicijativa je trebala aktivirati postojeći potencijal u zemlji ali i omogućiti dolazak stručne radne snage. Tako u međuvremenu u Njemačkoj uz pomoć takozvane 'plave karte' mogu raditi i stručnjaci iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Namijenjena je prije svega stručnjacima prirodnih nauka, matematičarima, inžinjerima, ljekarima, kompjuterskim stručnjacima. U Njemačku je u međuvremenu došlo preko 4.100 stručnjaka. Većina je iz Indije (983), Kine (398), Rusije (262) i SAD. Sve osobe koje uz pomoć plave karte dođu raditi u Njemačku, nakon 33 mjeseca dobijaju neograničenu dozvolu boravka, mogu dovesti članove svojih porodica, koji opet mogu neograničeno raditi.

Mnogi u novoj njemačkoj kulturi dobrodošlice vide ključ za useljavanje kvalifikovanih radnika. Ipak, upravo kvalifikovani stručnjaci koji bi trebali doći se žale na grube postupke njemačkih institucija koji ih, kako kažu, zastrašuju. Zato Njemačka još uvijek kaska za drugim zapadnim zemljama kada je riječ o dolasku stručne radne snage.

Sve više useljenika dolazi iz krizom portresenih zemalja EU. O njima se brinu specijalno obučeni službenici koji ih savjetuju i pomažu u pronalaženju posla. Cilj je da se ti stručnjaci odluče za ostanak u Njemačkoj i kada prođe kriza u EU", piše list Die Welt.

Letenje na "jugoslovenski način"

List Neue Zürrcher Zeitung tematizira letove srbijanske avio kompanije JAT-a, koji prema pisanju novinara ovog lista, predstavljaju pravi doživljaj.

"U zapadnim avio kompanijama posada aviona zrači uglavnom istom sterilnom ljubaznošću. Nasuprot tome, JAT raspolaže sa tri tipa stujardesa i stjuarta. Nazvaćemo ih: manekenka, mama i Crnogorac. 'Manekenka' je naravno mlada, zgodna žena. Ona nosi cipele sa visokom štiklom, usku suknju i u prolazu između sjedišta se kreće kao da je na modnoj pisti. Njen ten je besprijekoran, pogled leden. Obraćaju joj se samo oni kojima je nešto zaista hitno potrebno.

Cipele sa visokom štiklom nosi i drugi tip. 'Mama' je međutim punačka i nosi plavo ofarbanu punđu, što podsjeća na Istočni blok 60-ih godina. 'Mama' je prevrtljivog raspoloženja. Zato je od nje bolje sakriti svježu fleku od kafe na sjedištu. Ona može biti i ljubazna. Tada se može desiti da vam umjesto jednog udijeli dva kolača. Međutim, u tom slučaju oba morate pojesti.

'Crnogorca' viđate rjeđe. On obično sjedi u posljednjem redu. On zapravo skoro leži preko dva sjedišta i visok je uglavnom 190 centimenatra. Ranije je najvjerovatnije igrao vaterpolo. Ne zna se šta ga je motiviralo da radi u službi avio kompanije. Ako on kojim slučajem dijeli hranu, osjećate se kao u vojsci.

Ali, osoblje u avionu potpuno skladno djeluje kada mala djeca počnu da plaču. U drugim avio kompanijama djeci se u tom slučaju dijele bojice i papir. U srbijanskoj avio kompaniji 'Crnogorac', 'mama' i 'model' dijete nose u naručju, pričaju mu priče, dozvoljavaju da u avionskoj kuhinji pritišće dugmiće - sve dok ponovo ne zavlada mir.

U JAT-u je zaposleno preko hiljadu randika. Ova kompanija ima 130 miliona eura dugova koje je sada preuzela država koja traži strateškog partnera. Kompanija „Etihad“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pokazala je interes. Novi menadžeri će 'manekenku' vjerovatno i dalje zadržati. Ali, šta će se desiti sa 'mamom' i 'Crnogorcem'? Letovi će u svakom slučaju postati dosadniji," piše Neue Zürrcher Zeitung.

Autori: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić