1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Stvarna ili fiktivna država

Zekerijah Smajić (Specijalista za evropska pitanja)14. april 2006

U srijedu, 12. aprila, okončana je javna rasprava o amandamanima na ustav Bosne i Hercegovine iz Dejtona. Ali i nakon završne debate koja je simbolično organizirana u zgradi državnog Parlamenta, nimalo nije izvjesnije da će paragrafi ratom nametnutog ustavnog kompromisa uskoro biti obesnaženi.

https://p.dw.com/p/AVW2
Foto: AFP/DW

Predstavnici bošnjačkog naroda su zadovoljni „jer će država biti jača“. Bosanski Srbi su nezadovoljni predloženim rješenjima upravo zbog toga. A bosanski Hrvati su i u završnoj raspravi dokazivali da su - u odnosu na ova dva ustavotvorna naroda - zapostavljeni i neravnopravni.

Dok su se u Sarajevu svodili računi višemjesečne institucionalne i vaninstitucionalne rasprave o budućem ustavu, predsjedavajući bh. Predsjedništva, Sulejman Tihić, je tri dana gostovao u Kraljevini Holandiji, odakle je diplomatskim kanalima, kao i obično, bh. javnosti u zemlji dojavljeno kako su mu evropski i holandski zvaničnici potvrdili da „Bosnu i Hercegovinu smatraju dijelom evropske porodice“.

Da je riječ o bilo kojoj državi Azije, Afrike i američkog kontinenta, ili o bilo kojoj provinciji velike Australije, nemušta diplomatska dojava bi vjerovatno i imala karakter medijske vijesti. Ali u slučaju Bosne i Hercegovine koja je dio evropske porodice samom svojom geografijom i historijom, neutemeljeno podgrijavanje procesa evropeizacije BiH je manipulacija javnošću. Naprosto zbog toga što za članstvo u EU nije dovoljno biti samo evropska zemlja: bez progresivnog demokratskog ustava i svakodnevnog dokazivanja ustavotvornosti, zakonitosti i demokratičnosti u praksi - ni jedna evropska država ne može postati članicom Evropske unije.

Bh. političari bi ovakvu tvrdnju veoma lako mogli provjeriti kod svojih kolega u susjednoj Hrvatskoj, koja je u odnosu na BiH, zemlja visoke institucionalne uređenosti, dinamičnog ekonomskog razvoja, uzorne javne infrastrukture i svepolitičkog jedinstva kada je riječ o evropskim integracijama. Pa ipak, u najnovijem izvještaju Evropske komisije o Hrvatskoj, zvanični Brisel je zadovoljan napretkom tek u šest reformskih područja. Čak u trinaest poglavlja je nezadovoljan, a u nekoliko slučajeva je i zabrinut.

Hrvatski mediji i političari, međutim, o svim slabostima hrvatske evropeizacije javno govore, dok u Bosni i Hercegovini još uvijek dominiraju samo ružičasti tonovi, što samo po sebi ne može riješiti elementarno pitanje: da li je BiH stvarna ili fiktivna država?