Sve izvjesnije sankcije za Iran

Iran se očito trudi da ograniči štetu, odnosno sankcije koje mu prijete. To je i razlog Laridžanijevog dolaska u Beč i razgovora sa Mohamedom el Baradeiem. Baradei će, naime, tokom ove nedjelje pred Vijećem sigurnosti podnijeti izvještaj o iranskom nuklearnom programu.

I dok se Laridžani trudi da signalizira spremnost svoje zemlje za pregovore, dotle signali političara u Teheranu pokazuju spremnost na nastavak atomskog programa, za kojeg se tvrdi da je Iranu neophodan. Tako je iranski vjerski vođa, ajatolah Khamenei, proteklog vikenda naglasio kako su zalihe nafte u njegovoj zemlji ograničene. Stoga je nuklearna energija, kako je doslovce rekao, budućnost i sudbina Irana, te da su pogrešne procjene zapada da Iranu ne treba atomska energija.

"Oni žele da iranski narod ne posjeduje nuklearnu tehnologiju, to jest da ostane u zavisnosti i u zaostatku. Jasno je da iranski narod ovo ne može prihvatiti."

Tako je Khamenei samo ponovio ono što je nedjelju dana prije, uz proslavu islamske revolucije u Iranu, mnogo jasnije kazao predsjednik Ahmedinedžad.

"Čitav svijet zna da Iran radi u okviru pravila koja važe u medjunarodnoj agenciji za atomsku energiju, a ta pravila nam bez sumnje dozvoljavaju da razvijemo čitav proizvodni ciklus."

Činjenica je da se u Iranu ništa nije promijenilo otkako je Vijeće Sigurnosti pred kraj prošle godine usvojilo rezoluciju 1737. Teheran i dalje ukazuje na spremnost za pregovore, ali ističe da pregovori ne mogu da se odvijaju uz postavljanje preduslova. Drugim riječima, Iran nije spreman da zaustavi vlastiti atomski program što je zahtjev iznesen u rezoluciji 1737. Na taj način je već od četvrtka moguće izricanje sankcija protiv te države. Svi znaci govore da će doći do dalje konfrontacije izmedju medjunarodne zajednice i Teherana. Drugačije može biti samo ako Laridžaniju pođe za rukom da prilikom pregovora u Beču postigne neki neočekivani preokret.