Sve je u rukama ajatolaha

Kada bi predsjednički izbori u osnovi mogli promijeniti političke odnose u Iranu, onda bi bili zabranjeni. Još je bivši predsjednik Mohamed Hatami pretrpio brodolom sa svojim pokušajem provođenja reformi. Hatami je naime bio predsjednik ukupno osam godina, ali mu za to vrijeme ipak nije uspjelo da provede temeljite promjene ovog autokratsko-teokratskog sistema. Hatami nije mogao garantirati ni stranački pluralizam ni slobodu štampe ili poštivanje ljudskih prava. Naprotiv: Upravo tokom Hatamijeve vladavine brutalno su ugušeni studentski protesti 1999. godine, a desila se i serija ubistava intelektualaca i pisaca u Iranu.

Brojni Iranci su se na početku Hatamijeve vladavine nadali da bi on mogao uvesti demokratske promjene, no bili su razočarani baš kao i brojni promatrači na zapadu koji su u njemu na počeku mandata vidjeli „iranskog Gorbačova“.

Predsjednik je tek fikus

No, Hatami je samo djelomično odgovoran za neuspjeh, odgovornost za to je prije svega u samom sistemu, smatra perzijski novinar i ekspert za Iran Ali Sadrzadeh: „Nakon što je usvojen Ustav Islamske republike predsjednik jedva da ima realnu vlast. Prava vlast, kao što je pozicija glavnokomandujućeg oružanim snagama, mogućnost raspuštanja parlamenta, kao i smjernice vođenja vanjske politike, sve to je u rukama iranskog vrhovnog vođe. Na taj način predsjednik države čini takoreći samo ono što mu odobre sistem i ajatolah. To je ograničena vlast predsjednika.“

Doduše predsjednik države zvanično je zadužen za egzekutivnu vlast. Naravno, u onoj mjeri u kojoj se to direktno ne tiče ajatolahove pozicije što opet zavisi samo o njegovom mišljenju. Predsjednik je potčinjen Vijeću eksperata, Nadzornom vijeću i ajatolahu. Članove Nadzornog vijeća imenuje sam ajatolah. On odlučuje i o kandidatima za predsjednika. Zbog toga nezavisni kandidati od samog početka nemaju šanse da dobiju odobrenje za izlazak na izbore. Kritičari ovog izbornog sistema ga opisuju kao začarani krug jer narod, naime, smije birati predsjednika, ali se time temljne konstelacije ne mijenjaju jer zadnju riječ ima ajatolah.

Ahmadinedžad ima realne šanse

Od Homeinijeve smrti prije 20 godina ajatolah se zove Ali Hamenei. Iranskog neograničenog vladara izabralo je u junu 1989. godine Vijeće eksperata na doživotni mandat. On s druge strane nema nikakvu odgovornost prema narodu. Hamenei važi kao siva eminencija Islamske republike. Sadašanji predsjednik Mahmud Ahmadinedžad doduše stalno skreće pažnju na sebe provokativnim izjavama. No, njihovo značenje je ograničeno, objašnjava Ali Sadrzadeh:

„Predsjednik doduše određuje politiku prema inozemstvu. No, Ahmadinedžad nema odlučujuću riječ ni o pitanju atomskog programa ni o važnim vanjskopolitičkim odlukama. Da li će Iran normalizirati svoje odnose sa Amerikom to nije u rukama Ahmadinedžada ili nekog drugog predsjednika. To odlučuje ajatolah.“

Pa, ipak šanse populiste Ahmadinedžada za drugi mandat nisu loše. Ajatolah Hamenei ga je još prije prošlih predsjedničkih izbora jasno favorizirao. Doduše dio iranske inteligencije odbija dati svoju podršku Ahmadinedžadu zbog njegovog konfrotacijskog političkog stila.

Autori: A.Fariborz/ Z.Ilić

Odg. urednik: S. Savić