Sve manje nade u primirje

Izraelska policija smatra da je napad je izvršen u centru Tel Aviva teroristički čin. Hamas je pozdravio napad navodeći da je riječ o „herojskom djelu“. „Naravno da je to reakcija na ubijanje civila koje vrši Izrael svojim vazdušnim napadima“, navodi se u Hamasovom saopštenju. Izrael je prije sedam dana počeo vojnu ofanzivu kako bi zaustavio raketne napade militantnih Palestinaca na izraelsku teritoriju.

Bez obzira na sva diplomatska nastojanja, izraelska vojska od jutros bombarduje pojas Gaze. Istovremeno Palestinci uzvraćaju raketnim napadima na Izrael. Izraelska vojska je sinoć, prema vlastitim navodima, raketirala više ciljeva među kojima su Hamasovo ministarstvo za unutrašnju sigurnost i zgrada policije. Vojska je saopštila da su se u tim objektima skrivali visokorangirani članovi Hamasa.

Merkel: Izrael ima pravo da se odbrani

Do prije današnjeg napada je postojala nada da bi još tokom dana moglo doći do primirja. Posrednici, kao što su američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton i Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon, pokušavaju privoliti sukobljene strane da potpišu primirje. Ban je nakon sastanka sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom (21.11.) pozvao militantne Palestince da prestanu ispaljivati rakete na izraelsku teritoriju. "To je neprihvatljivo. Sada je vrijeme za diplomatiju i obustavu nasilja“, kazao je Ban. Njemačka kancelarka Angela Merkel je ponovo stala na stranu Izraela. U govoru u njemačkom parlamentu je rekla da je Hamas počeo prvi napadati. “Postoji pravo na odbranu. To pravo je na strani Izraela”, rekla je Merkelova.

Američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton se sinoć (20.11.) sastala sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i poručila: “U narednih nekoliko dana će SAD sa partnerima u Izraelu i regionu raditi na pronalasku rješenja koje će povećati sigurnost izraelskog stanovništva i poboljšati stanje u kojem se nalaze stanovnici Gaze. To rješenje bi trebalo cjelokupni region približiti miru.”

Troškove za ratovanje snose građani

Izraelska vojna ofanziva u pojasu Gaze je do sada koštala oko 600 miliona eura. Izraelski list “The Marker” piše da u donošenju odluke da li će Izrael početi i kopnenu ofanzivu važnu ulogu igra finansijski faktor. List navodi da bi ofanziva nanijela štetu izraelskoj trgovini i turizmu. “Troškove bi na kraju snosili građani”, piše list. Jedna od mogućnosti je povećanje poreza na dodatnu vrijednost (PDV) sa 17 na 18 posto. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu se ne osvrće na ovakve i slične navode. Za vrijeme susreta sa Hillary Clinton je ponovo prijetio kopnenom ofanzivom: “Ako postoji mogućnost postizanja rješenja diplomatskim sredstvima, onda odustajemo od kopnene ofanzive. Međutim, ako ne postoji, onda će Izrael sam zaštiti svoje građane.”

Izrael želi primirje sa Palestincima u formi dugoročnog sporazuma kojim bi se garantovalo da u Pojas Gaze više neće biti dostavljano oružje. Hamas zauzvrat zahtijeva smanjenje blokade koja paralizuje privredni život u Pojasu Gaze. Također traži da Izrael prestane sa ciljanim ubistvima Hamasovih funkcionera.

Od početka borbi je prema palestinskim navodima u Pojasu Gaze poginulo 140 osoba, dok je više od 1100 ranjeno. Palestinska novinska agencija „Wafa“ navodi da je među povrijeđenima veliki broj civila.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Marina Martinović