Sve sramote "održivog povratka"

Proces povrtaka u BiH zapao je u ćorsokak, slaže se sa našom konstatacijom i Mirhunisa Zukić, predsjednica NVO SIRL BiH (Savez izbjeglica i raseljenih lica BiH). Stvarni povratak ljudi u oba bh. entiteta mnogo je manji od broja vraćene imovine koju neki žele predstaviti kao broj povrataka. Mirhunisa Zukić o tome kaže: "Savez je suočen sa jednom totalnom nekoordinacijom procesa održivog povrataka, tako da se sada u 2008. godini vraćamo u vrijeme '97 godine, gdje imamo izraženu volju ljudi za vraćanje u svoja predratna mjesta življenja, ali naravno sredstava nema dovoljno". Na drugoj strani dosta novih povratničkih kuća je prazno i zaključano jer se njihovi vlasnici ne vraćaju. Srebrenica je jedan od takvih primjera.

Kolektivni centri su velika sramota

Po Mirhunisi Zukić to je posljedica činjenice da državno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nije imalo gotovo nikakvog uticaja na entitetske i lokalne vlasti što su po svom nahođenju i kriterijima birali prioritete za obnovu. Zukić dodaje i to da su ljudi suočeni sa jednom potpuno netransparentnom politikom procesa povratka. Jednostavno svako je radio za sebe i pravio određene strategije. Kolektivni centri za smještaj izbjeglica i raseljenih velika su sramota BiH. Kolektivni centri da su bili u bilo kojoj drugoj državi, mi bi je kritikovali ali pošto su u našoj zemlji to je postala svakodnevica i normalno. Za nas to nije normalno. Država BiH je za zatvaranje ovih centara već dobila dovoljno pomoći, međutim, nažalost je BiH možda riješila 1100 porodica ali mi imamo još 1400 porodica u jako teškim uslovima u tzv. kolektivnim centrima ili tzv. alternativnim smještajima.

Osnivanje Imovinskog fonda

Greške u organizovanju procesa povrtaka izbjeglica u BiH prisutne su od početka. Izlaz bi mogla biti revidirana Strategija BiH za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja će u septembru biti u javnoj raspravi prije no što se nađe pred poslanicima u Parlamentu BiH. Njome se planira i osnivanje tzv. Imovinskog fonda što je trebalo učiniti još '96 godine, kaže predsjednica SIRL BiH, Zukić i dodaje: "On je obuhvatio varijante i povratka i obeštećenja. Naravno to se nikad nije desilo jer je Međunarodna zajednica novac implementirala u sam proces povrataka, a ne u i formiranju ovakvog jednog fonda".

Pomoć od Evropske zajednice

BiH danas ima samo fond za praćenje procesa povratka, kojim je ove godine planirano oko 22 miliona za 58 opština, što ni izdaleka nije dovoljno. Ona kaže da BiH za ove namijene može dobiti sredstva od Evropske zajednice, ukoliko BiH bude imala svoju strategiju kojom će moći garantovati povlačenje sredstava iz Brisela u vidu predpristupnih fondova koji će pomoći i u rekonstrukciji, zapošljavanju, socijalnoj politici. Upravo jednu takvu strategiju zdravstva, penzionog osiguranja, zapošljavanja uradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, jer je Brisel od BiH tražio da upravo te tri strategije mora imati, što naravno uključuje i pomoć izbjeglicama BiH.