Sve te medalje

Odmah smo se složili oko toga da je BiH po broju pronalazaka i njihovom postotku realiziranja u praksi (15 do 20 posto), među najuspješnijim zemljama na svijetu! Za 15 poslijeratnih godina, inovatori iz cijele zemlje su na međunarodnim takmičenjima i sajmovima prikazali 256 inovacija i za njih dobili 947 zlatnih, srebrenih i bronzanih medalja i drugih visokih priznanja. Na osnovu vlastitih pronalazaka i inovacija u proizvodnji i tehnologiji, autori su otvorili više od 40 malih kompanija u BiH. Smatraju ih pravim graditeljima BiH, države koja baš i ne mari za njihove pronalaske, možda i zato što još nije pronašla ni samu sebe.

Zdrava ishrana dolazi sa zdravom hranom

Dok idemo automobilom prema Butmiru, u predgrađu Sarajeva, gdje će nam Pavel pokazati svoj pronalazak, upakovan u vreće, pokušavam doznati nešto iz biografije pronalazača. Pavelka je Slovak. Ne, nije bosanski zet. I supruga je Slovakinja, pa, naravno i djeca. I nisu 'zaglavili' u Bosni, ona je njihov izbor, lijepo im je tu i osjećaju je kao istinsku domovinu. Moj sagovornik misli kako se naša zemlja ubrzano kreće prema evropskim integracijama, a to bi onda, valjda, značilo i bolji odnos, bolji tretman i prema tako visoko kreativnom poslu, kakvo je inovatorstvo.

Pavel Pavelka je po struci nastavnik fizičkog vaspitanja, veliki poklonik sporta i zdravog života, u kojem posebno mjesto zauzima zdrava ishrana. A kako kaže, zdrava ishrana dolazi sa zdravom hranom, koja opet, mora da dođe iz zdravog tla. Eto, to je ta uzročno-posljedična veza koja je Pavelku dovela do njegovog izuma.

„Ja se ne bavim inovatorstvom, ali sam napravio jednu vrstu đubriva koje me onda svrstalo među njih, inovatore. Do te formule organskog đubriva, koje sam nazvao 'Biofert', došao sam nakon višegodišnjeg razmišljanja o ozbiljnom problemu na koji upozoravaju stručnjaci u cijelom svijetu. Naime, planeta će imati ozbiljan problem sa proizvodnjom hrane, zbog toga što poljoprivredne površine doživljavaju ubrzano degradiranje usljed dugogodišnje upotrebe vještačkih mineralnih đubriva“, kaže Pavelka i dodaje da će se u narednih 40 do 50 godina, prinosi žitarica sve više smanjivati što bi moglo da uzrokuje glad, mnogo veću od one koju svijet sada poznaje. Nakon što su detektirali planetarni problem, naučnici su dali i preporuku: spas je u promjeni đubriva, odnosno, upotrebi organskih đubriva, koja bi ponovo 'oživjela' oranični sloj na poljoprivrednim zemljištima.

Đubrivo je testirano za sada samo na malim parcelama

Pavelka je skoro šest godina radio na svom pronalasku. Od toga, posljednje dvije uglavnom vrši probe i ispitivanja u domaćim institucijama koje su nadležne za tu vrstu analiza. „I, kakvi su rezultati?“

„Rezultati su veoma dobri. 'Biofert' ima kvalitet i sastav usklađen sa evropskim propisima. I sam sam se iznenadio kako su rezultati bili dobri. Moje organsko đubrivo testirano je u proizvodnji kukuruza, pšenice, soje, vinove loze, voća, a najveći prinosi postignuti su kod uzgoja jagode. Kod jednog proizvođača se prinos jagode povećao za više od 100 posto. Za sada, đubrivo je testirano na malim parcelama individualnih proizvođača i samo na jednoj većoj u Brezi, kod uzgoja pšenice, gdje su postignuti vrlo dobri rezultati“, kaže Pavel Pavelka. „Pa, onda, da vidimo na kom principu počiva učinkovitost ovog organskog đubriva“, kažem.

„Čestice ovog đubriva privlače hranljive materije i vlagu, koje se zadržavaju na njihovoj površini više godina, sve dotle dok ih biljka ne iskoristi. Time 'Biofert' sprječava ispiranje dragocjenih minerala u duboke slojeve zemlje. Takođe, đubrivo potiče stvaranje specifičnih zajednica mikroorganizama koji vrše preobražaj organskih materija u hranljive materije. Istovremeno, u oraničnom sloju, formiraju se mikorizna vlakna koja prenose hranljive materije do korjenovog sistema biljke“, kaže Pavelka i naglašava da njegovo đubrivo utiče i na smanjenje stakleničkih plinova, tako što ugljendioksid i azotni oksid razlaže u ugljik i azot, koje onda biljke koriste kao đubrivo.“

Na poklon „usporavanje starenja“

„Da li je neko pokazao interes za vaše đubrivo?“ pitam pronalazača.

„Na sajmu u Seulu, prošle godine u decembru, dobio sam za 'Biofert' srebrenu medalju, a i nekoliko južnokorejskih firmi je izrazilo želju za saradnjom. Što se tiče regije, imamo ugovor sa jednom firmom iz Srbije, da nas zastupa na njihovom tržištu“, kaže Pavelka. „Kažete 'mi'? Ima vas više u ovom poslu?“ „Pa, na tragu ovoga čime se bavim, formirao sam udruženje za proizvodnju zdrave hrane 'Ekospas', na čijem sam čelu“, kaže poduzetni Pavelka i svojim primjerom pokazuje da je kriza, za hrabre i sposobne, pravo vrijeme za poduzetničke izazove.

Ali, tu nije kraj Pavelkinom osmišljavanju zdravog života. Ovaj bi njegov pronalazak mogao posebno zainteresovati dame koje se boje starenja, a nemaju baš ni mnogo novca za plastične operacije. Naš inovator je pronašao AVM, kojeg doduše, još nema na tržištu, ali on i njegova porodica, isprobavaju djelotvornost ovog praha već godinama. Riječ je o aktiviranim vulkanskim mineralima, koji osim što poboljšavaju imunološki status organizma, probavu, mentalne sposobnosti, ubrzavaju zarastanje kostiju i rana, kao snažan antioksidans, usporavaju i starenje organizma. A da djeluje – djeluje. Pavelke nikad ne idu ljekaru. Prevencija je bolja, a zove se: jedna čajna kašika AVM dnevno, razmućena u čaši vode ili soka. Na poklon sam dobila jedno pakovanje. Kao što pretpostavljate, mene kao ženu, zanima samo ovo djelovanje kod usporavanja starenja organizma. Još kad bi se AVM nekako, mogao fokusirati na lice i vrat.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. urednik: Svetozar Savić