1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Sveti ratnici" na Avganistansko-pakistanskoj granici

30. juli 2010

Sukobi na avganistasnko-pakistanskoj granici traju još od 1947. još od kada Pakistan kao država postoji. A sjeverozapadni dio zemlje, koji Avganistanci zovu Paštunistan, važi za centar "svetih ratnika" i izbjeglica.

https://p.dw.com/p/OXdm
"Sveti ratnici"Foto: AP
Verhaftete Taliban Kämpfer in Pakistan Grenze Afghanistan
Uhapšeni palestinski talibani na granici s Avganistanom.Foto: AP

Pakistanska sjeverozapadna provincija je otprilike duplo veća od Belgije. Tamo živi oko 22 miliona ljudi, a mnogi od njih su Paštuni. Ova oblast, koju Avganistanci zovu Paštunistan, danas važi za glavno sklonište najčuvenijih svjetskih terorista, kao što su Mula Omar ili Osama bin Laden. Moć Talibana je ovdje iz dana u dan sve veća. Oni nisu samo prijetnja za mirovne procese u Avganistanu, već ozbiljno ugrožavaju i teritorijalni integritet Pakistana. Kabul i Islamabad neprestano se međusobno optužuju za probleme u regionu. Avganistanski Pakistanac, novinar Rahimulah Samander, kritikuje obje strane zbog licemjerja.

"Odnos Pakistana i Avganistana je oduvijek bio obilježen nepovjerenjem. Zvanično se govori o dijalogu i saradnji, ali je realna situacija sasvim suprotna."

Sukobi na demarkacionoj liniji

Do konflikta ove dvije zemlje došlo je već 1947. godine, od kada Pakistan kao država postoji. Razlog je što je Avganistan odbijao da prizna granicu koju su engleski kolonisti odredili. Tadašnja avganistanska vlada nastojala je da navede Paštune sa druge strane granice na ustanak protiv Pakistana. To im međutim nikada nije uspjelo, ističe novinar Samander i dodaje:

"Sa obje strane granice ljudi su strahovito patili zbog sukoba na demarkacionoj liniji."

Kada je Sovjetska vojska ušla u Avganistan, sjeverozapadna provincija je postala centar avganistanskih boraca i izbjeglica. Hiljade takozvanih „svetih ratnika“ iz raznih arapskih zemalja bili su tada stacionirani duž granice Avganistana. Njihov cilj je bila borba protiv ruskog komunističkog režima i u tome su dobijali veliku pomoć Zapada. Među vojnicima je tada bio i mladi Osama Bin Laden. Krajem 80-ih Sovjetski Savez se povlači iz Avganistana. Sredinom 90-ih na ovaj prostor iz pograničnih dijelova Avganistana dolaze nove vojne trupe talibana. Mula Omar tada osvaja Kabul i proglašava Avganistan islamskim emiratom.

Osama Bin Laden Flash-Galerie
Simbol borbe protiv terorizma - Osama Bin LadenFoto: AP

Sukob riješiti političkijm putem

Situacija se ponovo mijenja poslije 11. septembra 2001, kada Amerikanci napadima iz Avganistana protjeruju Al-Kaidu i talibane. Oni se tada naseljavaju u sjeverozapadnoj provinciji i konsoliduju svoje snage, a glavni cilj postaje uspostavljanje „svetih država“ u Avganistanu, Pakistanu i drugim islamskim zemljama za koje smatraju da su izložene izrabljivanju Zapada. Avganistanski profesor političkih nauka Sajfudin Sajhun vidi samo jedan izlaz iz ove situacije:

"Pogranični problem između dvije zemlje mora da se riješi političkim putem. Ljudima u ovom regionu mora da se ponudi jedan dugoročni plan, kako bi dobili šansu za dalji razvoj, obrazovanje i uopšte normalan život. U suprotnom mira ovdje nikada neće biti."

Autor: Ratbil Ahang Shamel/ Boris Rabrenović

Odg. urednik: Svetozar Savić