Svi optužuju sve
20. novembar 2009
U Izvještaju koji je Vlada RS uputila Savjetu bezbjednosti o situaciji u BiH navodi se između ostalog da postupci sadašnjeg visokog predstavnika, njegovih saradnika te pojedinih članova PIC-a ne samo da sprečavaju napredak BiH već su njihovi postupci nezakoniti. Savjetnik premijera RS Gordan Milošević kaže da je izvještaj upućen Savjetu bezbjednosti jer svi dosadašnjih izvještaji PIC-a ne održavaju stvarno stanje u BiH: ”Dakle priča se u kategorijama negativne retorike, reformskog zastoja itd, dok se potpuno zanemaruju realni i mjerljivi pomaci u stvarima koje su od značaja za evropske integracije i stvari koje BiH treba da preduzme.”
Lideri nisu iznenađeni komunikeom PIC-a
Političke lidere u BiH nije iznenadio izvještaj PIC-a jer su svi manje-više očekivali da odluka o gašenju OHR-a u ovom obliku, neće biti donesena na ovoj sjednici. Ipak ono što zabrinjava pojedine lidere, osim ovog izvještaja Vlade RS koji je poslan Savjetu bezbjednosti, je i buduća uloga OHR-a u BiH. Politički analitičar iz Tuzle Ibrahim Prohić kaže da ovakvom stanju u BiH doprinosi činjenica da vlast u RS poznaje razjedinjenost u međunarodnoj zajednici: “Ja mogu samo pretpostaviti da Dodik iz nekih vlada zapadnih zemalja dobija informacije ne osnovu kojih on gradi svoju poziciju.”
Upravo zbog ovakve situacije analitičari upozoravaju da je međunarodna zajednica oličena u OHR-u izgubila svoj legitimitet i da je praktično nebitno da li je došlo do transformacije ovog tijela ili ne. Lider PDP-a Mladen Ivanić kaže da je OHR odavno transformisan samo što to niko ne želi da prizna. Što se tiče Dodikove politike, Ivanić kaže da on samo želi privući birače oštrim stavom prema međunarodnim institucijama: “I za sada mu to uspijeva jer se međunarodne institucije na to sve lijepe.”
Svi snose odgovornost
Prohić objašnjava da u cijelom procesu zastoja nije samo kriva politika Milorada Dodika već i međunarodne zajednice i “drugih” političkih krugova u zemlji. Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić kaže da osim očekivanog izvještaja PIC-a, izvještaj Vlade RS upućen Savjetu bezbjednosti ne doprinosi povjerenju: “Zašto to ne radi u zemlji i zajedno sa ostalm dijelovima vlasti. Mislim da to pravi dalje nepovjerenje u njegove krajnje namjere i iskrenost kada je riječ o državi BiH i njenoj perspektivi.”
Istovremeno su ambasadori zemalja PIC-a izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog nedovoljnog napretka vlasti BiH u realizaciji pet ciljeva i dva uslova koji ostaju nužni za zatvaranje OHR-a. Političari iz Federacije saglasni su u tome da BiH još nema mehanizme za otklanjanje blokada. Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije (SDA) zbog toga kaže da nije iznenađenje što PIC nije donio odluku o zatvaranju OHR-a: “Da bi OHR mogao da ode iz BiH potrebno je napraviti ustavnu reformu i omogućiti institucijama BiH da funkcioniraju bez OHR-a. One danas ne mogu da funkcioniraju bez prisustva međunarodne zajednice. “
Ešdaun: “OHR je mrtvo tijelo”
Bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun smatra da je "OHR mrtvo tijelo i da ga je potrebno na odgovorajući način odbaciti". Ešdaun je rekao da bi međunarodna zajednica trebalo da zadrži "rezervna ovlaštenja" nad politikom u BiH, navodeći primjer Savezničke kontrolne komisije koja je imala pravnu nadmoć u Njemačkoj do 1991. godine. Britanski diplomata smatra da EU treba hitno da razmotri svoju politiku prema BiH, ocjenjujući da se ta država "kreće ka raspadu". Prema njegovim mišljenju, nedavni razgovori između BiH političara, kojima su predsjedavali EU i SAD, bili su veoma loše pripremljeni i samo su pogoršali situaciju.
Radikalni scenarij?
Prohić na kraju upozorava da međunarodna zajednica nema viziju šta da radi sa BiH: “Ako nisu u stanju da budu funkcionalni onda bi trebalo zaista da odu mada u tom slučaju nije isključen ni radikalni scenarij koji bi vodio jednoj pat poziciji koja je bila pred raspad Jugoslavije.”
Iako se u komunikeu Savjeta za implementaciju mira još jednom napominje da ustavna reforma ne predstavlja dio ciljeva i uslova za zatvaranje OHR-a, navodi se da su neki ustavni amandmani i dalje od suštinskog značaja da bi se osigurala usaglašenost sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Međutim, ako je suditi po stavovima političkih lidera, do dogovora će teško doći do narednih izbora.
Autor: Dragan Maksimović
Odg. urednik: Zorica Ilić