Svi protiv Alenke

Slovenački političari oštro su reagovali na vijest o imenovanju premijerke u odlasku Alenke Bratušek na mjesto potpredsjednice Evropske komisije, zadužene za energetsku uniju. Bratušekova je, s druge strane, uvjerena da je Jean-Claude Juncker donio ispravnu odluku, piše list Fankfurter Allgemeine Zeitung:

„Alenka Bratušek je u jednom intervju rekla da se nada da je Slovenija ponosna na ono što joj je Juncker dao. Čini se međutim da njena nada neće biti ispunjena. U Ljubljani sa svih strana pljušte kritike zbog Junckerove odluke koja se smatra nerazumljivom, neprimjerenom i neprihvatljivom. Slovenija je duboko podijeljena. Desničari i ljevičari imaju jedni prema drugima nepomirljiv stav. Novi predsjednik Evropske komisije je ipak uspio približiti Slovence van partijskih granica i svjetonazora, jer protiv Bratušekove su svi, iako Slovenija do sada nikada nije imala tako visoko mjesto u Evropskoj komisiji.

Kritika se zasniva prije svega na načinu na koji je sama sebe promovirala za mjesto komesarke. Uprkos činjnici da se vlada novoizabranog slovenačkog premijera Mire Cerara zalagala za to da dosadašnji slovenački komesar u Komisiji Janez Potočnik dobije i treći mandat, premijerka u ostavci je sama sebe stavila na prvo mjesto na listi na kojoj su bila ukupno tri kandidata. Sada protukorupcijska komisija vodi istragu o njenoj kandidaturi.

Uspon Alenke Bratušek na jedno od najviših mjesta u evropskoj politici je direktni rezultat njenog političkog neuspjeha kod kuće. Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 13. jula su stranke ljevičarske koalicije koje su od marta 2013. bile na vlasti, doživjele težak poraz“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Turska deportovala stotine ekstremista

Ankara je reagovala na pritisak SAD, piše list Die Welt:

„Turska je pod velikim pritiskom SAD i njenih zapadnih saveznika da učini više u borbi protiv ‘Islamske države‘.

U petak (12.09.) bi američki ministar vanjskih poslova John Kerry trebao stići u posjetu Ankari nakon što je prethodno boravio u Saudijskoj Arabiji. Postoje dvije stvari koje Zapad priželjkuje od Turske: prva je preuzimanje vidljive ključne uloge u uništavanju ‘Islamske države.‘ To bi bilo poželjno, ali se neće desiti.

Drugo je blokada protoka džihadista koji u rat odlaze uglavnom preko Turske. U novije vrijeme Ankara reaguje. Tako je prema navodima francuskog ogranka medijske kuće RTL nedavno iz Turske vraćen regrut IS-a Mourad Fares koji ima francusko državljanstvo. Eksperti polaze od toga da je Ankara na početku više podržavala nego što se borila protiv ekstremista, jer je postojala nada da će kroz tu podršku brže biti srušen režim sirijskog diktatora Bašara al Asada.

Tako je Turska postala omiljena ruta ekstremista koji su odlazili u Siriju. IS navodno ima kamp za obuku na sirijskoj teritoriji, direktno uz tursku granicu. Turska je međutim prije izvjesnog vremena promijenila svoj stav prema islamistima koji se bore u Sirji i spoznala da IS može početi primjenjivati nasilje i u Turskoj. U međuvremenu su džihadisti koji dobrovoljno odlaze u rat primorani da izbjegavaju granične prelaze i da plaćaju krijumčare kako bi prešli preko granice.

Mnogo važnije pitanje za Tursku od protjerivanja stranih državljana koji žele otići u džihad je pitanje šta da radi sa turskim državljanima (mediji navode da se radi o nekoliko hiljada), koji su završili vojnu obuku u IS-a kampovima i koji su se vratili u Tursku. Njih ne može jednostavno protjerati. Šta da radi ako ti državljani žele otputovati u inostranstvo, na godišnji odmor u Italiju ili Mađarsku? Turski državlajni bi na taj način lako mogli ući u šengenski prostor“, piše list Die Welt.