Svijet se mora pripremiti na poskupljenje hrane

Ludwig Höchstätter je stari lisac u trgovini. On godinama radi za firmu Baywa iz Minhena, koja još od 1923. trguje žitaricama.

"Nas trgovce nije iznenadio porast cijena žitarica. U zadnjih sedam, osam godina trošimo više nego što proizvodimo i to je smanjilo zalihe."

Ludwig Höchstätter navodi nekoliko razloga za porast cijena, što će uskoro osjetiti i obični ljudi, kada krenu da kupe hljeb.

"U svijetu praktično vlada nestašica, prije svega u Aziji, odnosno Kini i Indiji, ali i recimo u Maleziji i Indoneziji. Potrebe za žitaricama i jestivim uljem su tamo enormno porasle i taj trend će se nastaviti. Površine zasijane žitaricama u svijetu su ograničene, možda ima još nešto rezervi u Brazilu i Ukrajini, ali, ukupno gledajući - moramo povećati produkciju kako bi se zasitila potražnja."

Wolfgang Deml, takođe iz firme Baywa, upozorava na još jedan problem. Do uskog grla u zadovoljavanju potreba tržišta dolazi i zbog porasta proizvodnje dizel-goriva iz žitarica.

"Biogorivo sigurno čini dio potražnje, ali ne zaboravimo: na planeti se svake godine rodi 75 miliona novih ljudi. Osim toga dolazi i do promjene navika u ishrani, prvenstveno u Aziji, tako da je to u stvari dodatnih 100 do 120 miliona ljudi godišnje. To znači: onaj ko zna da čita i piše više se ne zadovoljava samo sa šakom riže dnevno."

Poboljšanje standarda znači i to da raste potrošnja mesa. Da bi se dobio kilogram mesa potrebno je potrošiti devet kilograma žitarica. Nije čudo da su rast cijena mesa najavili i uzgajivači goveda i svinja.

Ne zaboravite mlijeko. Početkom ove godine su proizvođači u Njemačkoj za litar mlijeka dobijali 27 centi, danas ta cijena iznosi 32 centa, a tu nije kraj poskupljenju.

Jedna glasnogovornica Njemačkog ministarstva za zaštitu potrošača kaže da su u vladi svjesni toga da postoji porast potražnje za namirnicama na svjetskom tržištu, ali upozorava da ne vidi razlog za najave drastičnih poskupljenja.

Ipak, razloga za poskupljenje ima. Proizvođači mlijeka u EU smiju povećati proizvodnju samo za određeni procenat. Ukoliko prekorače odobrenu kvotu, onda plaćaju kazne. To je pravilo koje je uvedeno još u godinama kada je postojala hiperprodukcija, kada je mlijeko teklo potocima. Njemačka, Velika Britanija i Danska žele da ukinu ove kvote, odnosno gornju granicu proizvodnje mlijeka. Ipak, birokrate u uredima EU u Briselu ne žele da donose odluke na brzu ruku - promjena kvota se predviđa tek za 2015. godinu.