Svjetska politika u 2006-toj

Ubistvo vješanjem- glasila je presuda izrečena 05.Novembra bivšem iračkom diktatoru Sadamu Huseinu. Specijalni sud u Bagdadu je Sadama Huseina proglasio krivim za zločine protiv čovječnosti. Kada će kazna biti izvršena još uvijek nije poznato, jer Sadamu Huseinu se još uvijek sudi za ostale zločine.

Tri godine nakon početka iračkog rata, sve glasniji su pozivi za promjenom strategije u Iraku. Komisija na čijem je čelu Džejms Bejker, bivši ministar vanjskih poslova SAD dok je predsjedničku dužnost obavljao Džordž Buš stariji, u svom izvještaju je predložila: u riješavanje iračkog problema kao i palestinsko-izraelskog konflikta, trebaju se više uključiti susjedne zemlje, prije svih Sirija i Iran.

Upravo se palestinsko-izraelski konflikt tokom ove godine povećao kada je početkom godine pokret Hamas pobjedio na izborima. Podsjećanja radi, Izrael, SAD i EU su Hamas okarakterisale kao terorističku organizaciju. Odbijanje Hamasa da prizna Izrael i da prestane sa nasilje, razlozi su za finansijske sankcije SAD i EU. Saeb Ereketa, šef palestinskog pregovaračkog tima, i osoba odana palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu, u julu je izjavio.

“U Gazi više nema životnih namirnica, benzina, vode i struje. Gaza, da podsjetim ima milion i 300.000 stanovnika. Humanitarna katastrofa će voditi izbijanju raznih bolesti“.

Ubistvo osam i otmica dva izraelska vojnika od strane Hezbolaha, bio je povod za početak napada na Izrael. Rat je trajao 33 dana. Za to vrijeme je na obje strane poginuo veliki broj ljudi a načinjena je i ogromna materijalna šteta. Sedam dana nakon početka ratnih djejstava, šef diplomatije EU, Havijer Solana je u Jeruzalemu izjavio:

„Bio sam u Libanu. Tamo sam proveo jednu noć. U povratku samnom je došla jedna familija koja je evakuirana. Tada sam vidjelo patnju ovih ljudi. Ali nisam vidjeo kakve oni imaju veze sa borbom protiv Hezbolaha“.

Većina Izraelaca je ipak podržala politiku svoje vlade. Uprkos bombaškim napadima i akcijom kopnenih trupa, trupe Hezbolaha, znatno manje, nisu pobjeđene. Do posljednjeg dana ratnih djejstava, Hezbolah, inače podržavan od Irana i Sirije, ispaljivao je rakete na Izrael.

Šeih Nasralah i njegov Hezbolah su se na kraju osjećali kao pobjednici. Međutim, mir još dugo nije došao. Krajem novembra je ubijen libanski ministar za indrustriju Pjer Žemajel.

Kada je riječ o razvoju Afganistana, tokom ove godine na tom polju i nisu zabilježeni značajni pomaci.

„Ni nakon četiri godine, ministri nisu mogli ispuniti svoje obaveze“, kaže jedan afganistanac nakon izbora održanih početkom godine. Vlada predsjednika Hamida Karzaija je kao i prije nemoćna, privredno tapka u mjestu, ne izlazi na kraj sa korupcijom, sigurnosna situacija se vidno pogoršala. Broj napada pored ostalih i na inostrane trupe se znatno povećao. Sa juga zemlje skoro svakodnevno dolaze informacije o sukobima između talibana koji su ponovo dobili na snazi i sigurnosnih snaga među kojima je i anti-teroristička koalicija.

Za afganistanskog ministra odbrane Abdur-Rahim Wardaka je jasno da je njegova zemlja pet godina nakon početka američke ofanzive protiv talibana, došla do kritične tačke. Početkom jeseni je on upozorio na krah mirovnog procesa u Afganistanu.

Pažnju širom svijeta je početkom godine izazvala izjava iranskog predsjednika Mahmuda Ahmedinedžada. On je u aprilu izjavio da je njegova zemlja po prvi put uspješno izvršila obogaćivanje urana.

“Zvanično vam saopštavam da je naša draga domovina Iran postala atomska sila”.

Međunarodna zajednica je alarmirana. Sve zemlje, prije svih SAD se boje da Iran za cilj ima izradu atomske bombe. Nakon što je sa dalekog istoka stigla još jedna veoma uznemirujuća vijest, postaju sve glasniji pozivi da se Iranu uvedu sankcije.

Državni radio je javio da je Sjeverna Koreja uspješno testirala atomsku bombu. Sjeverna Koreja test temelji prije svega na američkim sankcijama uvedenim prije godinu dana. Zbog sankcija je režim u Pjongjangu odbio učešće u tzv „šestočlanim“ razgovorima o atomskom programu ove zemlje.

Za razliku od Sjeverne Koreje, SAD su početkom marta sa Indijom potpisale sporazum koji ovoj zemlji daje zeleno svjetlo za pristup zapadnim tehnikama i materijalima za sagorijevanje za atomske centrale. Protekla godina se privredno i finansijski pokazala dobrom i za Rusiju na čelu sa Vladimirom Putinom. Centralnu ulogu je pri tome imalo energetsko bogatsvo zemlje. Na samitu G8 održđanom u Julu u Sankt Peterburgu, ruski predsjednik Putin je izjavio:

„Rastući privredni potencijal dozvoljava Rusiji da u globalnom razvoju igra veliku političku ulogu“.

Naftu kao oružje je Rusija upotrijebla u sporu sa Gruzijom. Špijunska afera je bila pvovod da Rusija Gruziji uvede drastične sankcije. Demokratski deficit ove godine je zabilježen i u Kini koja iste godine privredno bilježi porast i do 12 procenata u prvom polugodištu. Kina je kao zemlja sa pravom veta u Vijeću sigurnosti, i tokom ove godine spriječavala oštriji odnos prema Sudanu, kada je riječ o krizi u Darfuru zbog čega je svoju zabrinutost u augustu izrazio zamjenik Generalnog sekretara UN-a Mark Brown.

Kod južnosg sujeda, u denmokratskoj Republici Kongo, 30.Jula su po prvi put održani predsjednički i parlamentarni izbori. Na izborima koje su osiguravali i vojnici UN-a i EFOR-a, kojima pripada i 780 njemačkih vojnika, pobjedio je Jozef Kabila.

„Večeras vas molim za jedinstvo, bratstvo i toleranciju. Današnja pobjeda je vaša pobjeda“, izjavio je Kabila u televizijskom obraćanju naciji.

Veoma haotična situacija i ove godine je bila u Somaliji gdje su početkom Juna, nakon žestokih borbi, islamistički fundamentalisti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Mogadišem. Povećano siromaštvo je 2006-te godinu zabilježeno i u nekoliko zemalja Latinske Amerike. Ljevičar je na čelu Brazila, socijalisti kao predsjednici u Brazilu, Boliviji i Čileu. Hugo Čavez je u decembru ponovo izabran za predsjednika Venecuele. Kubanski predsjednik Fidel Kastro se zbog bolesti, 31.Jula povlači sa predsjedničke pozicije.

Zemlja na koju je ove godine također skrenuta međunarodna pažnja je Bangladeš, domovina Muhameda Junusa, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir.

„Veoma sam zahvalan. To je jedna fantastična vijest, ne samo za mene nego i za milione ljudi širom svijeta koji vjeruju u mikrokredite. Veoma sam sretan. Ovo je dodatna energija i već sada možemo zamisliti svijet bez siromaštva. To vam mogu garantovati. Ovdje je početak“, izjavio je dobitnik Nobelove naghrade za mir Muhamed Junus, nakon što mu je javljeno da je dobitnik ove nagrade.