Tačijeva deklaracija nema nikakvu težinu?

Političku deklaraciju o kraju nadgledane nezavisnosti, koju su u petak (27.1.2012) potpisali premijer Kosova i većina opozicionih lidera u Prištini, bez Aljbina Kurtija iz pokreta “Samooopredeljenje”, ali i Slobodana Petrovića, zamenika premijera koji je prisustvovao skupu, analitičari i poznavaoci prilika tumače kao “predstavu za domaću upotrebu”.

Politička deklaracija, kako prenose neki kosovski mediji, sadrži dvije tačke. U prvoj, lideri izražavaju podršku i predanost kako bi se postigao brz, potpun i uspješan napredak ka završetku nadgledane nezavisnosti. Izražava se spremnost na ispunjavanje preduslova, koji uključuju potrebne ustavne i zakonske promjene.

U drugoj tački Vlada Kosova se poziva da u konslutaciji sa parlamentarnim strankama, predstavnicima Međunarodne upravljačke grupe i međunarodnim civilnim predstavnikom, prirotetno pripremi i sprovede neophodne ustavne i zakonske amandmane.

U potpisanoj deklaraciji, lideri su izrazili spremnost ispunjavanja svih obaveza iz Ahtisarijevog plana, koji je naveden kao potreba za postizanje navedenog cilja - kraja nadgledane nezavisnosti.

Ne postoji projekat samoodrživosti Kosova?

Zašto deklaraciju nije potpisao Slobodan Petrović, zamjenik premijera i ministar za lokalnu samoupravu, koji je bio prisutan, iz “Samostalne liberalnen stranke“ (SLS) niko ne želi da komentariše. Sam Petrović, koji je istovremeni i predsjednik ove stranke, “službeno je otputovao u SAD”.

Rada Trajković, poslanica Skupštine Kosova iz redova “Jedinstvene srpske liste”, smatra da ova deklaracija nema neku težinu. Trajkovićeva vjeruje i da projekat samoodrživosti Kosova - uopšte ne postoji.

“Vrijeme će pokazati da upravo radi te neodrživosti, da će se tražiti u perspektivi, možda za 10 i više godina, neka nova rješenja koja će podrazumijevati neki novi status u okviru prostora bivše Jugoslavije koji bi pomogao da se taj prostor nekako uklopi i da se bori za nekakvu samoodrživost ili da mu pomažu da bude samoodrživo. Tu, prije svega, mislim na Srbiju, normalno i ostale zemlje u regionu“- kaže Rada Trajković.

SAD, a ne Piter Feit nadgledale nezavisnost

Sa druge strane, politički analitičar Nedžmedin Spahiu kaže da je premijer Tači ovim skupom “htio da ostvari neki drugi cilj”. On je, prema njegovom mišljenju, okupio lidere opozicije, kako bi napravio razdor među njima. Prije svega pokret „Samoopredjeljenje”, Tači smatra najopasnijim rivalom, i Demokratskog saveza Kosova (DSK) i Alijanse za budućnost Kosova. To je bila suština zašto je okupio političke lidere i navodno pozvao da potpišu dokument koji ne vjerujem da ima neki značaj“, pojašnjva Spahiu.

Spahiu kaže i da za Kosovo neće biti velika šteta ako odu predstavnici međunarodne zajednice jer je “kosovsku nezavisnot i do sada nadgledale SAD i njena ambasada u Prištini, a ne od Pitera Fejt i njegov ureda na Kosovu”.

“Sve dok ima naklonosti SAD prema regionu i Kosovu – Kosovo će biti pod kontrolom tako da sebi neće priuštiti da napravi neku glupost ili da poremeti red, mir i političke procese na Balkanu. Međunarodna misija je odigrala više formalnu, nego suštinsku ulogu” - naglašva Spahiu.

Šansa za amnestiju Slobodana Petrovića

Oba sagovornika saglasna su da je Petrovićevo nepotpisivanje Deklaracije “marketinškog karaktera”. Trajkovićeva kaže da je to “više reklama jer je Petrović, od kada je u Parlament Kosova došla “Jedinstvena srpska lista”, imao problema sa narodom, pa želi da sada dokaže da je protiv nezavisnosti Kosova, a ustvari nije tako”.

Premijer Tači mu je, smatra ona, pružio šansu “da ga amnestira, da to ne potpiše, a i onako će sprovoditi sve ono što oni budu govorili i radili“, navodi Trajkovićeva.

Spahiu vjeruje da je Petrović nepotpisivanjem Deklaracije, u stvari, samo odigrao političku igru. “On zapravo nije ni potpisao nezavisnost, mada je samim učešćem u Vladi i institucijama Kosova to i priznao. Treba razumjeti da srpska zajednica na Kosovu više vjeruje međunarodnoj zajednici nego kosovskim Albancima. Razumljivo je to što on nije potpisao deklaraciju... mada je i sam svjestan da tu ulogu ne igra međunarodni ured, ne više nego američka ambasada u kojoj on ima jaku podršku.“

Kosovske institucije će do kraja godine biti spremne da odgovore izazovu, kako bi međunarodna zajednica mogla da donese odluku o brisanju prefiksa „nadgledana“ ispred nezavisnosti. Od Prištine se očekuje da trajno obezbijedi srpsko stanovništvo, a od Srbije da se uzdrži od miješanja na Kosovu, ocijenila je Upravljačka grupa za Kosovo.

Autor: Refki Alija

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić