Tadiću stižu prijetnje smrću

Nadregionalni dnevnik 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' donosi članak pod nazivom "Tadiću stižu prijetnje smrću": Na početku, piše ovaj list, nije bilo komentara iz užih predsjednikovih krugova, da bi potom Radio B92 citirao ministra privrede Mlađana Dinkića, koji je rekao da se prijetnje smrću moraju uzeti ozbiljno.

Jedan beogradski list objavio je nekoliko rečenica iz prijetećeg pisma Tadiću, u kojem se kaže da je on "dokazani izdajnik srpskog naroda, koji će dobiti to što zaslužuje-metak u glavu", piše 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' i dodaje: "Ukoliko se izuzmu prijetnje smrću, stil pisma u potpunosti odgovara huškačkoj kampanji, koju protiv Tadića već sedmicama vode nacionalisti i njihove partije. Tadićev prethodnik na čelu Demokratske partije Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003-e u Beogradu, nakon što su mu stizala slična, prijeteća pisma istih političkih snaga, koje su i Đinđića nazivali izdajicom."

Najveći napadi protiv Tadića, isto kao i prije pet godina protiv Đinđića stižu, konkretizira Frankfurter Allgemeine, iz Šešeljeve Radikalne partije i Koštuničine Demokratske partije Srbije. U centru tirade je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom. Tu se Tadić izborio protiv Koštunice.

Premijer Koštunica, podržan Radikalima, potpisivanje sporazuma tumači kao kršenje srbijanskog Ustava, u čijoj se preambuli kaže kako je Kosovo, koje je u međuvremenu priznala većina članica Evropske Unije, neodvojivi dio Srbije, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Radikali porede Tadića sa vladom Cvetković-Maček

Šešeljevi radikali potpisivanje SSP-a čak porede sa situacijom pred 2. svjetski rat i prunudnom pristupanju Jugoslavije trojnom paktu između Njemačke, Italije i Japana 25. marta 1941. Riječ je o trojnom paktu, kojem je pristupila tadašnja jugoslovenska vlada Cvetković-Maček, nakon čega je, kako piše 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' uslijedila pobuna srpskih oficira uz čuveni slogan "Bolje rat nego pakt!" Sve to se završilo Hitlerovim napadom na Jugoslaviju i bombardovanjem Beograda.

Ove istorijske činjenice radikali stavljaju u kontekst predsjednika Tadića i izvlače paralele poredeći to sa ponašanjem Tadića i njegovim navodnim posustajanjem pred pritiskom Brisela i navodnim odustajanjem od Kosova. 'Frankfurter Allgemeine' se potom vraća na predstojeće izbore u Srbiji i dodaje da je u međuvremenu Tomislav Nikolić, koji skupa sa Haškim zatočenikom Šešeljem stoji na čelu Radikalne partije najavio da je spreman sa savez sa Koštunicom.

Ovakva koalicija ima izgleda da dobije većinu, jer su Radikali najjača politička snaga u Srbiji. I bivša Miloševićeva Socijalistička partija izjasnila se za koaliciju sa radikalima i Koštiničinim DSS-om. Koštunica se drži po strani, ali ako želi da ostane na vlasti ne preostaje mu ništa drugo nego Savez sa radikalima i socijalistima, zaključuje list 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'.