1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tajna brenda "Made in Germany"

30. april 2012

Zbog svoje kvalitete su njemački proizvodi oduvijek bili na cijeni. Oni se još uvijek nalaze na vrhu svjetskih ljestvica. U čemu je njihova tajna i koliko će se još dugo moći održati?

https://p.dw.com/p/14n1Y
Foto: dapd

Njemački inženjeri strojarstva koji svoje proizvode po visokim cijenama prodaju u inozemstvo, žive, moglo bi se reći, pod stalnim pritiskom. Ono što je danas hit ili najnoviji trend, već sutra može postati standardom i samim time nešto što zapravo već pripada prošlosti. Kako kaže Thomas Lindner, predsjednik njemačkog Udruženja raznih branši (VDMA), u globalnom svijetu u kojem živimo, upravo je za njemačku izvoznu industriju od izuzetne važnosti da se stalno nalazi u procesima razvoja novih produkata i inovacija. Do sada je to Njemačkoj očigledno sasvim dobro polazilo za rukom. No, koliko će joj još dugo uspijevati zadržati prednost u odnosu na druge zemlje?

Tvornička hala sa strojevima

Njemački strojevi su "fleksibilniji" od drugih

Onaj tko se utrkuje i za vratom osjeća protivnika koji ga slijedi u stopu, njemu ne preostaje ništa drugo nego da ubrza tempo – to je na neki način „slogan“ ili uvjerenje njemačke industrije i tehnologije. S druge strane međutim, ti navodni protivnici, kao što su recimo zemlje poput Kine, na ovu utrku gledaju drugačije. „Njemačka se prema kvaliteti svojih proizvoda, konkretno, raznih strojeva, nalazi na samom vrhu. U usporedbi s njom, Kina je negdje na sredini ili čak još niže“, kaže primjerice Liu Hong, profesor na kineskom tehnološkom institutu Harbin, koji je više od 20 godina živio u Njemačkoj. Uspjeh njemačkih proizvoda na svjetskom tržištu u svakom slučaju daje mu za pravo. No, u čemu je tajna tog uspjeha? Što Nijemci rade drugačije ili bolje od drugih?

Sve za kupce

Volkswagenova tvornica u Rusiji

Nijemci proizvode svuda na svijetu, tako i u Rusiji

„U osnovi bi se svaka inovacija trebala zasnivati na otvorenosti prema eventualnim kupcima ili klijentima. Inovacija u tom slučaju znači, ponuditi prvenstveno one proizvode od kojih kupci mogu imati koristi i da mogu reći: Super! To je nešto čime ću uštedjeti vrijeme i troškove!“, kaže Ralf Hausmann iz Phoenix Contact, njemačkog proizvođača elektronske tehnologije. Sjedište ovog poduzeća se nalazi u blizini Bielefelda a u njemu je diljem svijeta trenutno zaposleno oko 12.000 radnika. Jedna od podružnica se nalazi i u Kini budući da je ova zemlja i jedan od kupaca. „Direktan kontakt s našim klijentima je od izuzetne važnosti“, kaže Hausmann.

Slično je i ako se pogleda na način poslovanja tvrtke LTG AG. Njezino je sjedište u Stuttgartu, zapošljava oko 150 radnika. LTG AG proizvodi ventilatore i razne filtere koji se koriste u velikim tvornica za primjerice uklanjanje prašine iz zraka. „Naravno da postoje i kineski proizvođači koji proizvode slične proizvode i koji su još k tome mnogo jeftiniji. No, njihovi se proizvodi ne mogu usporediti s našima. Naši inženjeri stalno posjećuju kupce, odlaze na mjesta gdje će se ventilatori kasnije postavljati i tamo skupljaju informacije. Prašinu koju primjerice tamo sakupe, odnose u laboratorije koji vrše detaljne analize tih mrvica. Na osnovi rezultata tih analiza, mi proizvodimo posebne filtere po njihovoj mjeri“, objašnjava Michael Lipowitsch, jedan od voditelja ove firme.

Stručna radnica za strojem

Uvijek u trendu, uvijek pod pritiskom - njemački inženjeri

Osim proizvodnje po mjeri kupca, njemačka industrija se nalazi u prednosti i zbog svoje velike fleksibilnosti, odnosno, brzine reagiranja na promjene. „Prednost Njemačke u odnosu na Kinu je upravo u tome da mi ne proizvodimo u tolikim količinama. Zato možemo, da tako kažem, raditi i proizvoditi na inteligentniji način pomoću raznih modula koje onda prema potrebi kombiniramo. Tako naša postrojenja mogu proizvoditi razne produkte a da ne ulažemo mnogo vremena i novca u promjenu strukture naših strojeva“, kaže profesor Detlef Zühlke iz Njemačkog istraživačkog centra za umjetnu inteligenciju u Kaiserslauternu.

Autor: Andreas Becker / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina