Tajni milijunski izdaci Europske komisije

Povjerenik za poreze u Europskoj komisiji, Poljak Janusz Lewandowski, vrlo rado hvali svoje službenike. “Malo je ureda i službi na svijetu koje transparentnost svojih financija uzimaju tako ozbiljno”, ističe Lewandowski. Europska unija u te svrhe ima čak vlastiti “sustav za transparentnost financija”, a radi se o banci podataka na internetu u kojoj Komisija objelodanjuje izdatke i primatelje novca iz proračuna Europske unije.

Međutim, sustav polako postaje sve nepregledniji. Briselski službenici iz godine u godinu sve manje dopuštaju uvid u svoje projekte. 342 projekata u ukupnoj vrijednosti od 408 milijuna eura Komisija označava za 2010. godinu pod rubriku “tajno”. To znači da primatelj novca ostaje u tajnosti, a Europska komisija nije dužna pravdati novac niti pred građanima niti pred kontrolorima za proračun, a to je Europski parlament. Još 2007. godine bilo je samo 104 tajnih projekata u vrijednosti od 87 milijuna eura. Komisija navedene iznimke obrazlaže postojanjem sigurnosnog rizika za primatelje, primjerice za članove oporbe u diktaturama.

127 milijuna eura za Palestinu, 59 milijuna eura za Honduras…

U 2010. godini jedan takav tajni projekt postojao je u Palestini. On je bio vrijedan 127 milijuna eura. Tko dobiva tako velik novac? Osim toga, koji anonimni primatelj je dobio 59,1 milijun eura u Hondurasu? Glasnogovornik povjerenika Leandowskog nije mogao odgovoriti na to pitanje, jer su razlozi sigurnosne prirode. Nakon nekoliko dana Komisija se javila s odgovorom: 127 milijuna eura bili su pomoć za plaćanje primanja palestinskih službenika, priopćila je jedna glasnogovornica Komisije, a novac za Honduras utrošio se za internetski i telekomunikacijski sustav u toj zemlji. Nakon još dva potpitanja glasnogovornica priznaje da oba projekta, najveća u prošloj godini, ne ispunjavaju uvjete da ih se vodi kao projekte u tajnosti. Pogrešno su klasificirani zbog greške u administraciji.

… 79 milijuna eura za projekte u Moldaviji…

Pogreška? Martin Ehrenhauser ne može više vjerovati u takve priče. Ovaj zastupnik koji ne pripada niti jednoj političkoj grupaciji u Europskom parlamentu, kontrolor je proračuna i prije godinu dana postavio je slično pitanje, a radilo se o doznakama od 79 milijuna eura u Moldaviju. I u tom slučaju Komisija je priznala da se radi o projektima koji su pogrešno knjiženi kao povjerljivi. Radilo se o projektima poboljšanja zdravstvene zaštite i o opskrbi vodom.

Zanimljivo je da briselski službenici, koji su poznati po svojoj pedantnosti, u dvije godine čine jednu te istu pogrešku. To je potaknulo zastupnika Ehrenhausera na sumnju. “Je li to površnost? Ili djelatnici Komisije vrlo rado koriste stavku “tajno” za sporne projekte, ako se žele riješiti dodatnih pitanja?

… da bi se na kraju ustanovila administrativna greška

Austrijski zastupnik Ehrenhauser namjerava sada preispitati daljnje projekte koji su se vodili kao tajni. Tko su sve te “prirodne osobe”, a ima ih više od 2.300 koje su dobile više od 109 milijuna eura? Koji rizik sigurnosti prijeti strogo u tajnosti skrivanih velikih primatelja novca iz blagajne Europske unije u Njemačkoj, Francuskoj ili Nizozemskoj? I za koje projekte u Palestini namjerava Bruxelles još jednom potrošiti 100 milijun eura?

Povjerenik Lewandowski koji je od članica Europske unije prije samo nekoliko dana zatražio bilijun eura za razdoblje od 2014. do 2020.godine, morat će odgovoriti na sva postavljena pitanja ako misli ozbiljno s politikom transparentnosti Europske komisije.

Autor: Alen Legović (dp, ftd)

Odg. ured.: Marina Martinović