Tamne sjenke prošlosti Bajrojta

Plavokosi Zigfrid, herojske žene, omiljena saga o Nibelunzima – u mnogim Vagnerovim operama radnja se vrti oko herojskih saga iz ranog germanskog perioda. Ova mitologija je savršeno odgovarala nacističkoj propagandi jakih i plavih Nijemaca koji se hrabro i odvažno bore protiv ostatka svijeta.

Tako su i kompozitori i opere u skladu sa tim radili za nacistički sistem. “Hitler je bio veliki ljubitelj Vagnerove muzike“, kaže austrijska istoričarka Brigite Haman. “Prisustvovao je skoro svakoj izvedbi Vagnerove muzike“. Haman je 2002. godine objavila knjigu o 'Hitlerovom Bajrojtu'. U intervjuu za Dojče vele razjasnila je blisku vezu između Hitlera i porodice Vagner.

Nasljeđe antisemitizma

Rihard Vagner je živio mnogo prije nego što su nacisti došli na vlast (1813 – 1883). Ali poput nacista i Vagner je imao antisemitske stavove. U svojoj brošuri "Judaizam u muzici" koju je objavio sredinom 19. vijeka naveo je da Jevreji ne mogu imati pravi umjetnički talenat. I riječi poput 'demorališućeg uticaja Jevreja na njemačku kulturu' i 'Spasenje kroz (samo)uništenje' su se također nalazile u ovoj brošuri.

Već 1920. godine prije nego što je postao diktator Hitler je privatno kontaktirao Vagnerovog sina Zigfrida i njegovu ženu Vinifred. “Oni su ga pozvali u posjetu i tako je nastala jedna bliska veza između njih“, izvještava istoričarka Haman. Iz ovih privatnih veza rodile su se i političke simpatije porodice Vagner prema nacionalsocijalizmu.

“Njemačka nacionalna tradicija potekla je još od Riharda Vagnera i kada je Hitler 1923. godine došao u Bajrojt i posjetio porodicu svi su se učlanili u partiju. Oni su veoma rano postali nacisti."

Kada je Hitler došao na vlast 1933. godine cijelo nacističko vođstvo odlazilo je redovno na godišnja izvođenja Vagnerovih opera u ovom gradu u Gornjoj Frankoniji. Hitler koji se oprobao u slikarstvu i crtanju dok je bio mlađi uticao je na čitav program, režiju pa čak i uređenje bine na festivalu.

Učenje iz prošlosti

Nakon Drugog svjetskog rata porodici Vagner je bilo teško da se riješi mračnih sijenki svoje prošlosti. Vinifred Vagner je prepustila vođstvo festivala svojim sinovima Vilandu i Volfgangu, koji su 1951. godine organizovali prvi poslijeratni festival. Ali tek su se praunuka Eva Vagner-Pasker i njena polusestra Katarina Vagner više pozabavile mračnom prošlošću porodice Vagner. Njih obje vode festival od 2009. godine i trenutno imaju izložbu u Bajrojtu pod nazivom 'Zelena brda', koja podsjeća na isključenje Jevreja i progon jevrejskih pjevača, dirigenata i režisera.

Eva Vagner-Pasker i Katarina Vagner znale su da moraju brzo reagovati kada se u javnosti saznalo za ruskog pjevača sa tetovažom nacističkih simbola. Ulaznice za nastup ovog baritona su bile skoro rasprodane, a on je odlučio da ne nastupa.

“Odluka da Evgenij Nikitin odbije ulogu letećeg Holanđanina je u skladu sa konsekventnim stavom organizatora festivala koji odlučno odbija svaku formu nacionalsocijalističkih ideja“, izjavio je govornik festivala u Bajrojtu.

“Još uvijek je težak teret prošlosti, tako da je jedino što organizatori festivala mogu da urade da naglase: mi se distanciramo od svega“, dodaje istoričarka Brigite Haman.

Autor: Rachel Gessat/ Staša Nikodinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić