Teška njemačko-ruska godina

16. novembra će se po prvi put odkada se Vladimir Putin vratio u predsjednički ured, održati njemačko-ruske konsultacije na nivou vlada. Njemačka kancelarka Angela Merkel će se sa ruskim predsjednikom sastati u Moskvi. S njim će sudjelovati na jednoj sjednici foruma civilnog društva koji nosi naziv "Petersburški dijalog". Ovaj forum se istovremeno sa konsultacijama, održava u ruskom glavnom gradu.

Njemačko-ruski susret na vrhu je nakon Putinovog stupanja na dužnost nekoliko puta odgađan. Nakon zamjene funkcija u Kremlju, novi premijer i bivši predsjednik Dmitrij Medvedjev je zamalo najprije posjetio Njemačku. Angela Merkel ga je 21. maja pozvala u Strasund, na zasjedanje Baltičkog vijeća. Sastanak predstavnika zemalja koje imaju izlaz na Baltičko more je održan bez Medvedjeva, koji je u Njemačku poslao svog zamjenika. Merkel se sa Putinom srela dan kasnije, 1. juna u Berlinu.

Nejasni termini posjete

Inače, dugo je bilo nejasno kada će Putin nakon povratka u Kremlj, doći u prvu posjetu Njemačkoj. Moskva je signalizirala da bi on mogao posjetiti najprije Bjelorusiju i Kazahstan, pa tek nakon toga Njemačku. Ruski predsjednik je na kraju preko Minska otputovao u Berlin, ali se tamo zadržao samo nekoliko sati. Istog dana je otputovao za Pariz.

U Rusiji se očekivao i termin posjete njemačkog predsjednika Joachima Gaucka. No Gauck u Moskvu nije otputovao u junu 2012. na otvaranje Njemačko-ruske godine. Bivši pastor i borac za ljudska prava u DDR-u ne gaji mnogo simpatija prema bivšem KGB-ovom oficiru Putinu. To iza zatvorenih vrata kažu njemački političari. Stručnjaci i novinari o tome otvoreno govore.

Mnogo strpljenja

Do razmjerica između Berlina i Moskve došlo je neposredno nakon parlamentarnih izbora u Rusiji, početkom decembra 2011. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je zatražio da se preispitaju izvještaji o navodnoj izbornoj prevari u Rusiji. Njemačka vlada je izrazila i žaljenje zbog činjenice da standardi tokom predsjedničkih izbora u Rusiji početkom marta 2012., ni izdaleka nisu odgovarali međunarodnim.

U obzir nije uzet ni apel, koji je Angela Merkel uputila Putinu, da u zemlji provede političke i socijalne reforme. U suprotnom; nakon što se Putin vratio u Kremlj, usvojeni su zakoni koji još više ograničavaju pravo na okupljanja i demonstracije. Državne službe u međuvremenu imaju pravo da nevladine organizacije označe kao "strane agente", ukoliko te iste dobijaju finansijsku pomoć iz inostranstva.

U Njemačkoj su svi ovi zakoni kritikovani ali je kap koja je očigledno prelila čašu bila presuda izrečena članicama ruskog punk benda Pussy Riot u augustu 2012. Čak je Angela Merkel presudu kritikovala kao "neumjereno oštru". Kako je navela, ta presuda "nije u skladu sa evrospkim vrijednostima."

Podjela oko sirijskog pitanja

Berlin i Moskva zastupaju potpuno različite stavove kada je riječ i o sirijskom pitanju. Rusija je "na pogrešnoj strani historije", ukoliko i dalje bude podržavala režim Bašara el Asada, rekao je njemački šef diplomatije Guido Westerwelle na proljeće ove godine. Njegov ruski kolega Sergej Lavrov je kasnije odgovorio tokom razgovora u Berlinu, da uz svo dužno poštovanje, njemački ministar vanjskih poslova nije taj koji piše historiju. Kasnije, prilikom susreta njemačke kancelarke i ruskog predsjednika 1. juna u Berlinu, Merkelova je navodno Putina zamolila da Asadu odobri azil. "Naša strana je taj prijedlog shvatila kao šalu", naglasio je Lavrov.

Neposredno pred početak Njemačko-ruskih konsultacija na nivou vlada i "Petersburškog dijaloga, u odnosima između Berlina i Moskve se nakupilo dosta nezadovoljstva. U svakom slučaju, tokom susreta u Moskvi, tema za diskusiju će biti dovoljno.

Autori: Andreas Brenner / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović