Teške optužbe na račun Tačija i Halitija

U tajnim dokumentima NATO-a iz 2004. godine, kako citira The Guardian, a prenosi Die Presse se kaže da je Tači "jedna od najvećih riba organizovanog kriminala kao i da su on i njegovi najuži saradnici umiješani u navodnu trgovinu organima", što Tači kategorično odbacuje. Guardian, kojem su dostavljeni dokumenti NATO-a, piše da su SAD i druge zemlje Zapada koje su davale podršku kosovskoj vladi, već godinama imali opsežna saznanja o kriminalnim aktivnostima. "Tači se opisuje kao član trijumvirata najvećih zvjerki iz krugova organizovanog kriminala, kojem pripada i Džavit (Xhavit) Haliti, bivši šef logistike UČK. Haliti je danas jedan od najvažnih Tačijevih saradnika i oštro je kritikovao izvještaj Švajcarca i člana Liberalne partije Dicka Martyja. U tajnim dokumentima NATO kaže se da je Haliti jedan od vodećih ljudi, koji stoje iza organizovanog zločina, da stalno nosi češki devetomilimetarski pištolj, da ima veliki uticaj na Tačija i da je on zapravo istinski bos."

"Haliti je usko povezan sa albanskom mafijom i kosovskom tajnom službom SHIK. On je manje ili više finansirao rat na Kosovu krajem devedestih godina, piše u dokumentima NATO-a. On je i lično profitirao od novca koji mu je stavljen na raspolaganje. Kada je novac potrošen, on je u velikom stilu ušao u biznis sa organizovanim kriminalom. Haliti je umiješan u krijumčarenje droge, oružja i prostitutki. Njegov operativni punkt bio je jedan hotel u Prištini. Često je putovao sa lažnim pasošem, jer se u više zemalja pa i u SAD-u nalazi na crnoj listi. Dovodi se i u vezu sa navodnim zaplašivanjem političkih protivnika, ali i sa dva ubistva, počinjena krajem devedestih godina. Jedan od ubijenih je, kako se navodi u tajnim dokumentima NATO-a, mladi novinar iz Tirane Ali Uka. Njegovo tijelo je pronađeno 1997. brutalno unakaženo šarafcigerom i flašom. Alijev sustanar bio je tada Hašim Tači", prenosi Die Presse izvode iz tajnih dokumenata NATO-a, koje je citirao britanski list The Guardian.

Nemiri u Albaniji

Sueddeutsche Zeitung piše danas o nemirima u Albaniji u čijem je centru vođa opozicije Edi Rama. "Na veličanstvenom bulevaru u Tirani sukobljavaju se političke partije, proteklog petka ginu tri protivnika vlade. Umjetnik, gradonačelnik i vođa socijalističke opozicije Edi Rama ima dobre razloge da vjeruje da je vlada korumpirana. Ali i njemu se prebacuje da ima svoj udio u sumnjivim poslovima sa nekretninama. Otac Edija Rame bio je državni vajar Envera Hodže. Ali u Tirani dominiraju divlje sagrađeni objekti. Niču vile i višespratnice, vlada potpuna mješavina stilova i to sve sa urednim urbanističkim planovima gradnje. Ili gradske vlasti niko ništa ne pita, ili one zatvaraju oči nad estetikom. Albanija sanja o EU, a suočena je sa organizovanim kriminalom i nedostatkom političke volje za savladavanje prošlosti. Konstruktivni prijedlozi rijetki su i u taboru opozicije, a eskalacija nasilja ne utiče na poboljšanje stanja."

"Koliko tu pomaže umjetnost? Slikar kao vladar nije bolji državnik već je u pravilu lošiji slikar. Vjerovanje da se umjetnost i politika nadopunjavaju ima u Albaniji istorijsku dimenziju. Nakon drugog svjetskog rata je sajam moderne umjetnosti Documenta približio Zapadnoj Njemačkoj pokret moderne. Cilj je bila demokratizacija putem estetike. Nijemci su trebali da nauče ne samo da gledaju već i da misle. I u Albaniji je nakon okončanja ere Envera Hodže zavladala velika čežnja za umjetnošću, posebno ako se uzme u obzir da je u vrijeme diktature i samo posjedovanje razglednice sa crtežom Van Goga bilo kažnjivo. Rama glumi pobunjenika i avangardistu. Tri njegova simpatizera su ubijena. Možda bi ova umjetnička duša gradonačelnika trebala da se prepusti slikanju. Ili prestati da traži rješenja za svoju zemlju. To bi već bilo dovoljno da se u Albaniji promijeni politički kurs", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić