Teme na G-8

Naredne srijede u ljetovalištu Hajligedam na Baltičkom moru počinje ovogodišnji susret na vrhu najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije, pod predsjedavanjem Njemačke. Sudjelovaće dakle, šefovi država i vlada: Njemačke,USA, Japana, Kanade,Velike Britanije, Italije i Francuske. Kao gosti pozvani su zemlje u razvoju kao što su: Brazil, Kina, Indija, Južna Afrika i Meksiko. Očekuje se dolazak i državnika Afrike: Alžira, Nigerije, Senegala, Egipta, i Gane, koja je predsjedavajuća Afričke Unije.

Susret na vrhu G-8 je do sada najveća politička Konferencija u Njemačkoj i koštaće, kako se procjenjuje, gotovo 100 miliona eura. Koje je teme zemlja domaćin izložiila u prvi plan i šta se očekuje u Njemačkoj?

Ribarske brodice ostaće u luci, vazdušni prostor iznad biće zatvoren, ograda duga 12 kilometara štiti učesenike-političare u inače tihom i mirnom Heiligedammu, gdje će se razmatrati svjetski važna politička pitanja. Njemačka će se pobrinuti da privredni važne teme, budu naglašenije priutne nego li je to ranije bio slučaj. Kancelarka Angela Merkel, domaćin susreta na vrhu, sprema se za intenzivniji dijalog upravo sa šefovima država i vlada zemalja u razvoju. Jer se bez njih ne mogu regulisati neka pitanja privrednoj razvoju i kretanja u svijetu.

Ali, ona pritom posebno ističe jedno:

"Ne radi se o tome da se industrijski najrazvijenije zemlje G-8 organizovano žele suprotstaviti ostalima i to je potpuno pogrešno vidjenje. Mnogo više je riječ o najvažnijim temama zajedničke saradnje u okviru industrijskog razvoja u svijetu, dakle iskoraka koji bi se napravio uz pomoć industrijski najrazvijenijih zemalja. Zbog toga smo kao predsjedavajući i zemlja domaćin, ovaj skup naslovili ”Porast odgovornosti” čime upravo želimo podvući odgovrnost Grupe zemalja G-8 za globalni perivredni razvoj”

U medjuvremenu upravo mi Nijemci, dodaje Merkel zagovarali smo više transparentnosti, otvorenosi u raspodjeli investicionih fondova.

SAD se prije svih zalažu da ne budu bilo kakvih ograničenja. Mnogo složnije se želi krenuti, protiv industrijskog piratstva, u kojem prednjači Kina. zbog čega u svijetu nastaje šteta od oko 120 milijardi eura. Očekuje se odobravanje kataloga mjera, koji treba prihvatiti i sama Kina.

Jednodušnost medju najrazvijenijim vlada i po pitanju pomoći Africi. Osmorica žele podržati strukturalne promjene privrednog razvoja afričkih zemalja, borbu protiv kriminala i olakšati priliv privatnog kapitala i investiranja, pri čemu je jačanje vlastite odgovrnosti zemalja ovog kontinenta, vrlo bitna komponenta.

No, organizacije za humanitarnu pomoć na osnovu iskustava su skeptične o čemu ispred “Oksfam”-a Jorg Kalinski kaže:

“Činjenica da se Afrika nalazi u redu prioriteta Konferencije je već izvjestan pomak, u organizovanju kampanje za pomoć Africi, što recimo čini i naša organizacija projektom pod nazivom ”Daj svoj glas protiv siromaštva” i slične. Ali,način na koji se o Africi raspravlja i pomaže, mnogo je važniji. Pomoć mora dolaziti u ruke Afrikanaca, a ne smije se dozvoliti da veliki koncerni investiraju samo da bi izvukli sirovine i ostvarili kapital za sebe."

Nadležni ministar razvoja gopsodja Anemearie Vičorek-Zojl ukazuje na postojanost dugoročnog smanjenja duga afričkih zemalja, što je utvrdjeno još prije osam godinana susretu G-8 u Kelnu.. O tome kakve su poruke koje se očekuju od narednog skupa ona kaže:

“Prije svega je važno opredjeljenje da se pomogne Africi, najprije u spriječavanju šteta nastalih uslijed promjene klime.

Nadalje Afrika treba investicije i podršku, u okviru cjelokupnog programa pomoći.. Postoje već obećanja da će se investiranje u Afriku do 2010. udvostručiti.

Posebno želimo pomoći u borbi protiv AIDS i jačanja afričke žene koja je zapostavljena"

Već se najavljuje kako kancelarka Merkel u ime njemačke vlade namjerava izdvojiti, dodatne dvije milijarde eura za pomoć u razvoju ovog najsiromašnijeg kontitenta.

Minstar finansija Gane Kwadwo Baah-Wiredu zemlje koje predsjedava Afričkom Unijom kaže, da bi bio zadovoljan ako bi se nastavio trend dosadašnje dostave obećane pomoći:

“Godinama već dobijamo obećanu pomoć i vjerujemo da će se u tom ritmu nastaviti. Jer,ako mi uredimo našu zemlju, našu kuću, onda možemo i sami pomoći, prije svega u izgradnji infrastukture u Africi. Mi imamo planove- vi pomozite”

No, kada je riječ o zaštiti od posljedica koje izaziva promjena klime,teško je bilo šta reći i obećati. Evropljani i Amerika imaju različta polazišta, Kina i Indija su odbile saradjivati u ostvarenju zadanih ciljeva u svijetu.

Njemački ministar za ekologiju Zigmar Gabriel brine,da već prije početka Konferencije na vrhu ne dodje do neupjeha,na tom važnom zadatku:

"Ono što bi mogli ovdje ostvariti, jeste, da dobijemo jasna garancije za predstojeću Konferenciju o klimi na Baliju, krajem ove godine. To SAD odbijaju i ako ih uspijemo ubijediti, to će već biti veliki uspjeh Konferencije u Hajligedamu”.

Ahim Stajner šef UN-Programa o klimi -UNEP -nije tako optimističan.

“Ne vjerujem da možemo uznapredovati više nego prije godinu ili dvije. Evropa i Amerika najprije trebaju uskladiti stavove, slično je u dogovoru u ravni inudustrijske zemlje-zemlje u razvoju.

Ali,Heiligedam bi moga biti važan u tome pogledu, da najrazvijeniji zajedno sa pet zemalja u razvoju krenu u Bali, s jasnim ciljem, kako bi se potpisala Zajednička Konvencija o klimi u svijetu”

Tako gvore poitičari uoči Konferenxcij na vrhu G-8. Šta kažu obični ljudi u Heiligedamu, ljetovališti na Baltičkom moru?

“Mislim da se previše priča o tome šta se treba postići, a malo od toga će biti ostvareno”-konstatuje jedan stanovnik.

"Moraju li ovi svjetski političari biti zaštićeni ovako skupom ogradom od 20-tak miliona. Ne bi li bolje bilo da ih uputimo u nešto korisnije?"-pita jedna žiteljka ljetovališta.

“Neka brate političari uzmu brod i otplove i onda sve ovo, čitava frka i osiguranje, neće biti nužni”-kaže na kraju jedan od starijih Nijemaca i žitelja ljetovališta Hajligedam.

Henrik Boeme