Top-manageri sa stranim pasosima

Globalizacija je brojnim firmama donijela velike promjene. U mnogim slucejevima doslo je do ukidanja radnih mjesta unutar Njemacke i njihovog preseljenja u jeftinije zemlje, brojne su tvornice u potpunosti zatvorene. Istovremeno su u drugim zemljama osnovane podruznice maticnih firmi, ili su kupljene vec postojece strane firme. Jedan od pokazatelja internacionalizacije je i cinjenica da u sve vecem broju upravnih odbora vodecih njemackih kompanija barem jedan od direktora ima strani pasos. Posebno veliki priliv stranih vrhunskih managera zabiljezen je u posljednjih pet godina, navodi Christoph Lesch, iz Instituta za Managerski servis, Simon, Kucher i partneri iz Bonna:

„Razlozi za to su sigurno i cinjenica da u sve vecem broju kompanija sazrijeva spoznaja kako je internacionalnost u upravnim strukturama pozitivan poen u svjetskoj utakmici. Te firme djeluju po citavom svijetu, i prednost je kada u upravi sjedi netko tko dolazi iz tih zemalja. Kada primjerice americki manager razgovara sa vaznom musterijom iz Amerike, tu se razvija mnogo blizi odnos nego kata to cini njemacki manager.“

U vecini njemackih koncerna je jezik kojim se svi sluze jos uvijek njemacki. To je za mnoge managere koji bi ovamo dosli raditi ozbiljan problem. Samo u dva koncerna se u poslovodnom odboru govori na engleskom jeziku – u Münchenskom Siemensu i u sjedistu energetskog diva RWE. Samo po tome se, medjutim, naglasava Lesch, ne moze mjeriti stupanj internacionalizacije:

„Prije svega to se vidi na ukupnom obrtu sredstava – koliko se sredstava obrce u medjunarodnoj trgovini, a koliko na podrucju Njemacke. Osim toga je vazno i koliki je broj zaposlenih u inozemstvu. Kada se pazljivije pogledaju kompanije sa glavnog burzovnog indexa, DAX, vidi se da je postignut vec vrlo visok stupanj internacionalizacije. Oko 70 % ukupne zarade ostvaruje se izvan Njemacke, te se gotovo polovica svih zaposlenih nalaze u inozemstvu. „

Pritom je vazno i da na samom vrhu koncerna sjede ljudi koji imaju iskustvo rada u inozemstvu, napominje Lesch:

„60 % clanova upravnih odbora boravilo je duze vrijeme u inozemstvu. A kada se pogledaju osobe zaposlene u posljednje dvije godine taj je postotak jos visi. Prije svega kada se radi o duzini boravka u inozemstvu."

Manje internacionalizma ima u nadzornim odborima. To, medjutim, prije svega ima vetze sa njemackim zakonodavstvom. Propisi o pravu odlucivanja u nadzornim odborima , koji dariraju iz 1976 godine, uopce ne predvidjaju mogucnost suodlucivanja predstavnika podruznica koje se nalaze u inozemstvu.