1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Topografija nacističkog terora“ od danas u Berlinu

6. maj 2010

U Berlinu se danas otvara dokumentacioni centar ”Topografija terora”, posvećen žrtvama nacističkog režima. Smješten je u zgradi u kojoj su od 1933.-1945. djelovali pripadnici nacističke tajne državne policije ”Gestapo”.

https://p.dw.com/p/NFbk
Dokumentacioni centar 'Topografija terora' u Berlinu
Dokumentacioni centar 'Topografija terora' u BerlinuFoto: DW

Marijane Rajf-Hundt (Marianne Raiff-Hundt) imala je 16 godina, kada su se jedne večeri na kućnim vratima pojavili pripadnici Gestapa. Gestapo je saznao da Marijanina majka, Šarlote Hundt (Charlotte Hundt), pomogla jednom ruskom agentu. ”Gestapo je došao i uhapsio mamu i mog oca. Majka je rekla, nemojte se plašiti, tata će se brzo vratiti kući, jer on ništa ne zna. A da li će se mama vratiti, to nismo znali. Sjećam se još i da mi je rekla, ako se ne vratim, budi dobra prema svojoj sestri”, sjeća se Marijane Rajf-Hundt.

Muškarac ispred panoa ispred Dokumentacionog centra
Centar smješten u centru Berlina, gdje je nekad stajala zgrada GestapoaFoto: Bildwerk, Berlin

Ćerka otkrila zločine svog oca naciste

Marijanina majka, Šarlote Hundt, više se nikada nije vratila kući. Odvedena je koncentracioni logor Zaksenhauzen (Sachsenhausen) i nakon tri mjeseca ubijena. Njena slika danas je izložena u prostoriji nekadašnje centrale Gestapa, u kojoj su se majka i ćerka posljednji put vidjele. U istoj prostoriji izloženo je i pismo Brune Zatlera (Bruno Sattler), bivšeg gestapovca, u kojem zahtijeva oštriju istragu i saslušanje jednog osumnjičenog lica. Da je i Bruno Zatler bio jedan od 7.000 gestapovaca, te da je davao naredbe za mučenje uhapšenih i ubijanje žena i djece u gasnoj komori, njegova ćerka Beate Niman (Niemann) saznala je tek nakon smrti svog oca. ”To je bilo strašno. Poslije toga sam se jako razboljela. Imala sam samo dvije opcije: da to potisnem ili da se suočim sa istinom i da dublje istražim šta je to moj otac radio. Opredijelila sam se za ovaj drugi put!” – navodi Beate Niman.

Ausschwitz 1945.
Za zlodjela kao ovaj koncentracioni logor u Ausschwitzu se zna, ali ima ih i za koje se ne znaFoto: AP

"Nerado se otkrivaju metode nacističkog vođenja države"

Od 7.000 pripadnika nacističke tajne policije Gestapo, nakon rata osuđena su samo tri. Strašna zlodjela su često bila potisnuta ili prećutana. Ćerka gestapovca Brune Zatlera nije željela da ćuti, da se zlodjela nacističkog režima, kaže, više nikome i nikada ne bi ponovila. U tu svrhu, narednim generacijama služiće i dokumentacioni cetar ”Topografija terora” koji se nakon dugogodišnje svađe oko arhitektonskog izgleda i finansiranja, službeno otvara tek danas. Direktor Fondacije ”Topografija terora”, Andreas Nahama (Nachama) to opravdava „nedostatkom novca“. Međutim postoji drugi razlog, kaže, koji „leži u tome što se struktura organizovanja i vođenja jedne takve režimske države, nerado javno otkriva.”

Ulaz u logor Sachsenhausen
Logor SachsenhausenFoto: AP

Romi: "Ne želimo biti samo privjesak jevrejskoj tragediji"

Dokumentacioni centar ”Topografija terora” u Berlinu svečano otvaraju predsjednik Njemačke Horst Keler (Köhler) i gradonačelnik Berlina Klaus Voverajt (Wowereit). Otvaranje centra žustro je kritikovao Centralni savjet njemačkih Roma i Sintija, jer je planirano da u ime žrtava Gestapa govori samo predsjedavajuća Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj, Šarlote Knobloh (Charlotte Knobloch). Vidljivo je, kažu u Centralnom savjetu Roma i Sintija, da se pola miliona njihovih ubijenih sunarodnjaka posmatra samo kao ”privjesak jevrejskoj tragediji”, te da se genocid nad Romima i Sintijima stavlja na marginu.

Autorka: Selma Filipović

Odg. urednica: Marina Martinović