Topografija terora

"Bijela ruža" (Weiße Rose), "Crvena kapela" (Rote Kapelle), "Krajzauerški krug" (Kreisauer Kreis) - to su samo neki od pokreta otpora nacionalsocijalističkom teroru. Iza tih naziva kriju se ljudi iz svih mogućih miljea. Tu su studenti i umjetnici, radnici i ljudi zaposleni u državnim službama, oficiri i ljudi plemićkog porijekla, Jevreji i hrišćani, Sinti i Romi. Njihovi motivi, koji su ih nagnali da se pod životnom opasnošću suprotstave Hitleru i njegovom terorističkom, nacističkom režimu, bili su različiti, kako politički, tako vjerski i etički.

Na to je podsjetila Angela Merkel u utorak (1.7.) u svom govoru održanom u berlinskom Spomen-muzeju njemačkog otpora (Berliner Gedenkstätte Deutscher Widerstand). Povod je bilo ponovno otvaranje trajne izložbe pred nekoliko stotina gostiju, među kojima su preživjeli sudionici tih događaja kao i familije žrtava.

Zgrada u kojoj je smješten muzej je iz carskog doba. Bila je sjedište visokorangiranih oficira mornarice i pješadije. U njenim uredima su kovani planovi za operaciju "Walküre" (atentat na Hitlera). Službeno je to prikazano kao izrada scenarija za potčinjavanje neposlušnih prinudnih radnika i obezbjeđenje unutrašnjeg reda i mira. No "Walküre" je zapravo bila kamuflaža, kojom su urotnici, okupljeni oko Clausa Schenka Grafa von Stauffenberga, prikrivali dugo pripremani državni udar. Adolf Hitler je preživio atentat, koji je 20. jula1944. u Hitlerovom sjedištu"Wolfschanze" (Vučja jazbina) izvršio Stauffenberg. Nekoliko sati kasnije su organizatori atentata, koji je trebao rezultirati padom nacističkog režima, streljani.

Kancelarka ukazala na simboliku

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u svom govoru tematizirala simboliku tog mjesta. Na ovakvim istorijskim mjestima čovjek osjeća da se suočava s prošlošću, ali bez gubitka sadašnjosti", izjavila je kancelarka i dodala: "Ovakva mjesta su predodređena da izoštre čula i da ne bude više pomjeranja u pravcu provalije". Iako je Memorijalni centar njemačkog otpora usko povezan sa atentatorima od 20. jula 1944., izložba sa dobrim razlozima prevazilazi Stauffenberga i njegovu grupu otpora", istakla je Merkelova.

Sadržajno se malo toga promijenilo ali izložba i prezentacija su prilagođene potrebama 21. stoljeća i zahtjevima današnjih posjetilaca muzeja. Ostale su crno-bijele fotografije i table sa tekstovima a na zidu su postavljeni monitori, kompjuteri sa ekranima na dodir, kao i mnogobrojni dokumenti sa slikom i tonom. Istorija njemačkog otpora od 1933. do 1945. sada je konačno na istorijskom mjestu i obuhvaćena je multimedijalno. U 18. tematskih blokova proteže se panorama otpora. Ona posjetiocu posreduje utisak da je u 12 godina nacističke vladavine, pored miliona počinilaca i saučesnika, postojala i jedna "druga i drugačija Njemačka", kako je rekla kancelarka Merkel. Njoj je pripala čast da kao prva pogleda trajnu izložbu njemačkog otpora Hitlerovom režimu.

Panorama otpora

U sobi broj 11 minuciozno je prikazan neuspjeli atentat na Hitlera, izvršen 20. jula 1944. U 16 sati počinje operacija "Walküre". Posjetiocu se daje utisak, koji su na početku imali i atentatori: da bi atentat i svrgavanje režima moglo uspjeti. Viješću da je Hitler preživio eksploziju bombe, situacija postaje sve konfuznija. Državni udar propada.

U grupi urotnika bio je i šef Generalštaba Ludwig Beck. Njegov pokušaj da nakon neuspjelog atentata sam sebi oduzme život, propada. Poslije je streljan u sobi u kojoj su dokumentovani odlučujući sati neuspjelog atentata. Nije moguće prikazati više istorije niti izabrati autentičnije mjesto za to. Investicija od 4 miliona eura je dobro uložen novac. Sredstva su stigla iz ureda vlade i to direktno od državne ministrice za kulturu i medije kao i od prihoda iz lutrije savezne zemlje Berlin. Za moderni koncept izložbe zaslužna je arhitektica Ursula Wilms. Ona je kreirala "topografiju terora". Zgrada sa ćelijama za mučenje Gestapoa udaljena je samo nekoliko kilometara od Spomen-muzeja njemačkom otporu.