Anti-Terror Gesetzgebung

Zakonom za borbu protiv terorizma su primjerice znatno proširene ovlasti tajnih službi. Tako tajne službe od januara 2002. godine mogu, kada je riječ o osumnjičenima za terorističke aktivnosti, imati uvida u bankovne transakcije, podatke zrakoplovnih kompanija ili telekoma. Određeni podaci mogu biti sačuvani u trajanju do 15 godina. No njemački zakon kojim se regulira borba protiv terorizma prate brojne kritike.

Tokom debate u Bundestagu u septembru 2011. godine o produženju važenja ovog zakona ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich rekao je kako je provođenje zakona bilo uspješno. „Zakon protiv terorizma je doprinio tome da unaprijed budu otkriveni i spriječeni planirani teroristički napadi“, rekao je Friedrich. On je istodobno rekao kako se nadležne vlasti vrlo pažljivo odnose kada je riječ o pojedinim ovlastima koje su im date ovim zakonom. Tako su prema njegovim riječima nadležne vlasti 2009. godine zrakoplovnim kompanijama, bankama i telekomima proslijedile samo 80 upita. No ministar ne vidi razloga za ukidanje upozorenja. „Prijeteća situacija se od 2001. godine promijenila i ide u pravcu toga da mi teroristima više nismo prostor gdje se sklanjaju, kao što je to tada bio slučaj, već je Europa u međuvremenu postala cilj terorističkih napada“, kaže Friedrich.

Teške povrede ličnih prava

Nasuprot tome Jan Korte, iz njemačke Lijeve stranke, kaže da je 2001. godine bila riječ o jednoj historijskoj situaciji u kojoj se svijet našao. „Sada, deset godina kasnije, on bi trebao i dalje postojati. Nije prihvatljivo da upad u osnovna prava i slobode postane pravilo,“ kaže Korte. Ona naglašava da tajne službe i dalje imaju uvida u bankovne transakcije, podatke zrakoplovnih kompanija i telekoma. „To su teške povrede ličnih prava, prava na zaštitu ličnih podataka, a time u srž demokratske pravne države.“ Prema njegovim riječima ovakvo stanje iz ugla građanskih prava predstavlja potpuni horor.

Novi izmijenjeni Zakon stupa na snagu u utorak (10.01.2012.) i važiti će do konca 2015. godine. Dosadašnji rok od 15 godina za čuvanje ličnih podataka smanjen je na deset godina. Upravo je odredba o dužini pohranjivanja ličnih podataka godinama na meti kritika u Njemačkoj. Naime shodno Zakonu svi telefonski kontakti, e-mailovi i druge internet veze moraju biti pohranjeni u dužini od šest mjeseci bez obzira da li je riječ o osobi koja je osumnjičena za terorizam ili nije.

Autori: Arne Lichtenberg / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Marina Martinović