Trans-atlantske turbulencije

Džordž Buš (George Bush) je i prilikom susreta sa Generalnim sekretarom NATO saveza ponovio dobro poznati zahtjev Amerikanaca koji je jasan i dobro upakovan. "Moramo se pobrinuti za to da NATO ostane važna organizacija koja će svijetu donijeti mir i slobodu. NATO misiju u Afganistanu osjećamo kao obavezu", izjavio je Buš.

Ali šta je sa ostalim članicama NATO saveza? Vašington mnogima, kao što je Njemačka, nije zadovoljan. To je najbolje izraženo u do sada najoštrijem pismu koje je američki ministar odbrane uputio svom njemačkom kolegi. U pismu se traži slanje dodatnih jedinica na jug Afganistana.

U međuvremenu su tonovi postali sve jači, ali su svi zahtjevi još uvijek na stolu i tamo će vjerovatno biti i nakon predsjedničkih izbora u novembru. Predsjednički kandidat Barak Obama (Barack), koji se izjasnio za što brže okončanje rata u Iraku, sada se u potpunosti koncentrisao na Afganistan. Obama je u jednom intervjuu rekao da od Evropljana očekuje više: "Trebamo više njihove podrške i manje ograničenja za njihove trupe. Ne mogu samo SAD i Velika Britanija raditi ove prljave poslove.“

Američke nade u pobjedu u Iraku i Afganistanu

Nakon ove izjave je jasno da Obama, o kojem se kako u SAD-u tako i inostranstvu govori na sva usta, kao predsjednik neće biti anđeo mira. Isto se to odnosi i na drugu nadu demokrata, Hilari Klinton (Hillary Clinton). Ona kao predsjednik želi okončati rat u Iraku i dobiti onaj u Afganistanu. "Ono što možemo uraditi jeste da povećamo prisustvo NATO-a u Afganistanu."

Predsjednički kandidat republikanaca Džon Mekejn (John McCain) želi se i dalje boriti, kako u Iraku, tako i u Afganistanu i to uz veliku pomoć, kako kaže, prijatelja. " Neke zemlje su nažalost ograničile misije svojim vojnicima, koji ne smiju djelovati na jugu ili recimo noću. To se može pretpostaviti, ali mi njih moramo više uvući u igru i moraju nam pomagati više nego do sada.“