110510 Euro Turbulenzen

Ministri finansija EU su nedavno u Briselu donijeli zaključak o uspostavi Fonda za pomoć članicama euro-zone. Članice zone zajedničke valute euro će ovaj fond popuniti sa 500 milijardi eura, a povrh toga će 250 milijardi dodati i MMF.

Na taj način političari pokušavaju da u korijenu sasijeku špekulacije na berzama i gubitak vrijednosti eura na međunarodnim tržištima finansija. Ipak, gubitak vrijednosti na međunarodnom tržištu možda i nije posljedica transakcija špekulanata, nego odraz istinske slabosti tržišta EU, upozorava Udo Steffens, predsjednik frankfurtskog fakulteta School of Finance.

"Moramo biti oprezni kada podižemo optužbe. Uzrok ove krize su vlade država koje su živjele na račun visokih i prekomjernih kredita i sada ne znaju tačno šta da rade kako bi smanjile troškove."

Pad vrijednosti eura i nije loša stvar

Uzrok slabosti eura je, dakle, pogrešna budžetska politika pojedinih članica euro-zone. Pad eura nisu izazvale isključivo špekulacije takozvanih hedge-fondova. Da su oni sami djelovali na berzama, sigurno bi bili na gubitku. Pad vrijednosti je nastao i zbog toga što je mnoštvo aktera na berzama povjerovalo u prognoze menadžera tih fondova i djelovalo po principu: investiraj u nešto drugo, nipošto u euro! Pad vrijednosti ove monete i nije toliko loša stvar, smatra ekspert za investicije Wolfgang Gerke.

"Ne vjerujem da je euro i bio u nekoj opasnosti. Sadašnja cijena je ustvari dobra, barem za brojne evropske zemlje. Moguće je da će kurs još više pasti. To neće izazvati neke probleme. Šta više, brojne države, upravo Grčka i Španija, na taj način postaju atraktivnije na svjetskim berzama."

Inflacija je veća opasnost od nižeg kursa

Odista, bilo je vremena kada euro nije vrijedio 1,3 dolara, nego samo 88 centi. Putovanja u SAD, cijene sirovina, goriva i energije su tada sigurno bile veće, ali je to dalo krila nekim drugim stvarima - prvenstveno izvozu evropskih proizvoda. Za običnog građanina ionako nema mnogo veze koliko vrijedi euro na međunarodnom tržištu, kaže Udo Steffens.

"Za vas ili za mene to ništa ne znači. Naš interes se sastoji u tome da državne vlasti i dalje budu funkcionalne, te da, na kraju krajeva, ta gigantska suma novca u Fondu za pomoć ne bude stvarno upumpana na realno tržište, što bi izazvalo inflaciju."

Rizik od inflacije je mnogo veći od rizika pada vrijednosti eura. Ukoliko se odista 750 milijardi eura, koji sada egzistiraju samo u vidu državnih garancija u posebnom fondu, iskoristi za pomoć državama, tada će doći do inflacije. Protiv toga Udo Steffens ima recept koji može da djeluje samo na duže staze. On tvrdi da unutar same EU mora da se uspostavi ravnoteža među tržištima članica. Drugim riječima, i Njemačka koja je dosada vodila politiku rigorozne štednje, mora da razmisli prije nego što nastavi s politikom smanjenja plata i stroge orjentacije privrede isključivo na izvoz, te da poveća unutrašnju potrošnju.

Autor: Rolf Wenkel/Azer Slanjankić

Odg. ur.: Jasmina Rose