Treba li zakon o negiranju genocida?

Beriz Belkić, iz S BiH kaže kako odnos ljudi prema presudi Međunarodnog suda pravde na određeni način upozorava da bi trebalo napraviti dodatne mehanizme kako bi se ispoštovala činjenica da je u Srebrenici zaista počinjen genocid:

«Na neki način ta presuda se nastoje staviti u stranu, otkloniti od očiju javnosti. Mi smo smatrali da postoji i situacija i ljudi zbog kojih treba donijeti takav jedan zakon».

Stranke u Republici Srpskoj su se odmah usprotivile donošenju ovog zakona. Krstan Simić iz SNSD-a kao argument navodi upravo presudu Međunarodnog suda pravde. Kaže da je njome jasno rečeno da je u Srebrenici počinjen genocid i da nikakav drugi zakon nije potreban:

«Presuda je konačna, obavezujuća i jasno je definirala odnose u BiH».

Dok Beriz Belkić smatra da inicijativa za zabranu negiranja genocida u Srebrenici predstavlja civilizacijski čin, Simić u njoj vidi mogućnost za stvaranje dodatnih turbulencija:

«To je jedan čin koji je de facto politička provokacija u ovom momentu. Kod običnih ljudi će to, budite sigurni, izazavati određene političke turbulencije».

Poređenja radi, negiranje holokausta u Njemačkoj ili Austriji se smatra krivičnim djelom. Krstana Simića smo pitali zašto bi se, s obzirom na tu činjenicu, trebalo protiviti donošenju zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici:

«Za poziciju Austrije ili Njemačke nemamo presudu Međunarodnog suda pravde o holokaustu. Mi ovdje imamo tu konstataciju. Imamo utvrđeno da se genocid desio. I bilo kakavio moje ili bilo čije negiranje je besmisleno».

No, da i u Njemačkoj proces suočavanja sa prošlošću nije išao lako potvrđuje Erich Ratfelder, novinar njemačkog «Tages Zeitunga»:

«U Njemačkoj se nakon rata mnogo toga krilo o holokaustu. 50-tih i 60-tih godina niko nije želio govoriti o tome. Tek 60-tih je otvorena debata. Bila je politička borba govoriti o krivici Nijemaca, ne samo o zločinima za vrijeme nacističkog režima nego i govoriti o krivici Nijemaca uopće. Debata o holokaustu je na neki način demokratizirala Njemačku. To je važno ako se uporedi sa trenutnom situacijom u Jugoistočnoj Evropi».

Ratfelder kaže kako i u Jugoistočnoj Evropi svi jednostavno trebaju pogledati istini u oči:

«Sada je utvrđeno da krivicu za genocid u Srebrenici snosi Republika Srpska. Znamo da su zločini činjeni 1992. godine. Veliki zločin je bilo formiranje koncentracionih logora, što nije uzeto u obzir u presudi Međunardonog suda pravde. Ono što je potvrđeno presudom ovog suda se ne može negirati. U posljednjih nekoliko godina sve je negirano. Jednostavno rečeno: lagalo se. Ne smije se vršiti instrumenatlizacija kada je riječ o Srebrenici. To jednostavno ne ide."

Kada je riječ o inicijativi o donošenju zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici iz Stranke za BiH najavljuju da će ga uputiti u parlamentarnu proceduru.