Trojka ponovo kontrolira Grčku

O dugo očekivanom izvještaju međunarodnih kontrolora ovisi da li će Grčka dobiti novu financijsku pomoć te da li će aktualni program štednje biti "prilagođen stanju u zemlji", čemu se nadaju predstavnici nove vladajuće koalicije u Ateni.

U više navrata su međunarodni financijski stručnjaci iz takozvane "Trojke" morali odgađati svoju posjetu - ili zbog toga što se nisu htjeli uplitati u predizbornu borbu u Grčkoj, ili, kao što je to bio slučaj prošlog tjedna, zbog bolesti grčkih političara.

Nova vlada - novi pregovori?

Ali sada ih u Ateni ne očekuje baš ugodna atmosfera. Nova grčka vlada je na proteklim parlamentarnim izborima pobijedila s obećanjem, da će s predstavnicima međunarodne zajednice ponovo pregovarati o modalitetima ranije dogovorenog programa štednje, s ciljem da se ublaže socijalne posljedice strogih mjera stezanja remena. Vlada Antonisa Samarasa očekuje barem da joj se produže rokovi za provođenje reformi do kraja 2016, kako bi zemlja "došla do daha", kako se to u Ateni argumentira.

Obzirom na rekordnu nezaposlenost od 23 posto, te na također rekordnu recesiju koja se za treće tromjesečje ove godine procjenjuje na minus sedam posto, većini Grka ti zahtjevi izgledaju vrlo logičnima. Ali stručnjaci "Trojke" bi sa svoje strane mogli ukazati na činjenicu da neke reforme koje su odavno bile obećane, još uvijek nisu provedene. To se prije svega odnosi na reformu poreza, potom na program privatizacije te na restrukturiranje uprave. Već prošlog listopada je voditelj delegacije MMF-a Poul Thomsen naglasio da do tada poduzete mjere nisu ni približno dovoljne.

"Mi Trojku moramo pozitivno iznenaditi i napraviti više no što smo obećali", izjavio je tada ekonomski stručnjak konzervativne stranke Kostis Hatzidakis. Sada je Hatzidakis ministar gospodarstva, pa ima priliku svoju teoriju provesti u djelo. Prije svega bi se to moglo odraziti na polje privatizacije, s ciljem da se povrati povjerenje međunarodnih investitora u Grčku.

To mi međutim mogao biti i veliki unutarnjopolitički problem za vladajuću koaliciju, budući da stranka "Radikalne ljevice" već sada to odbija. Njen šef Alexis Tsipras, koji je istovremeno i vođa oporbe, neumorno tvrdi da je premijer Samaras već pokleknuo pred "Trojkom", i da više ne govori o novim pregovorima kao što je to činio tokom predizborne kampanje.

Sve manje novca

U svakom je slučaju činjenica da Grčka za pregovore nema baš puno vremena. Novac s kojim država raspolaže dovoljan je za plaćanje računa, plaća i mirovina do kraja srpnja, najkasnije do sredine kolovoza. Osim toga bi Grčka morala do 20. kolovoza isplatiti Europskoj središnjoj banci više od tri milijarde eura na ime dospjelih državnih obveznica. A do kraja kolovoza na naplatu dospijeva još 512 milijuna eura na ime kamata za ranije kredite. Tmurni se oblaci ponovo nadvijaju na Akropolom.

Ali ima i pozitivnih vijesti iz Atene. U najnovijem izvještaju međunarodnih financijera Grčke se kaže da je prenapuhani grčki državni aparat u posljednje tri godine znatno splasnuo. Od 2009. je navodno broj zaposlenih smanjen za 11 posto na sadašnjih 780.000, navodi se u jednom radnom izviješću "Trojke". Istovremeno je međutim zabunu izazvala tvrdnja predstavnika MMF-a Boba Traae u jednom internom izvještaju da je u protekle dvije godine zaposleno čak 70 000 novih službenika - što je protivno dogovoru sa stranim stručnjacima.

Ove brojke još nisu službeno potvrđene, ali ukoliko se one pokažu točnima, ozračje za vođenje pregovora će za grčke političare biti vrlo neugodno. Traa je već u razgovoru s grčkim novinarima izrazio svoj bijes zbog informacija koje su procurile u javnost i vikao je na nepoznatu "krticu" u svojim redovima. Novinar tjednika "To Vima", koji je bio prisutan razgovoru, u svom je izvještaju napisao da se Bob Traa ponašao "kao istražni sudac", odnosno kao "rimski konzul koji vlada Grčkom".

Autori: Jannis Papadimitriou / Zoran Arbutina

Odgovorna urednica: Marina Martinović