1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tužan kraj nikšićke željezare

23. decembar 2011

Nekadašnji ponos crnogorske ekonomije poklekao je nakon tri neuspjele privatizacije. Posljedice su katastrofalne po crnogorsku privredu i radnike. U Nikšiću sada praktično rade samo kladionice i pogrebna preduzeća.

https://p.dw.com/p/13Y7H
Foto: DW / Nelioubin

Samo je jedno pitanje u vezi sa Željezarom sada otvoreno: da li će neka inostrana kompanija biti zainteresovana da kupi to preduzeće? Jer, u Željezari je još u aprilu, na zahtjev radnika, uveden stečaj, a početkom prošlog mjeseca taj gigant je bankrotirao.

Schmied bei der Arbeit
Foto: Fotolia/Fotofrank

Očekivanja zvaničnika

„Samo bi prodaja mogla da zadovolji interese povjerilaca i zaposlenih, odnosno da obezbijedi dugoročni opstanak fabrike“, kaže crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić i dodaje da je to takođe u interesu Crne Gore. „Sada više ne postoje institucionalne prepreke da Željezara bude na tenderu. To je pitanje dinamike privrednog suda i samo čiste tehničke organizacije procesa, tako da očekujem da će Željezara veoma brzo biti ponuđena na tržištu. Uzimajući u obzir iskazano interesovanje posljednjih mjeseci, a znajući i lošu međunarodnu konjukturu, nadam se, ipak, da će Željezara kroz taj proces naći strateškog vlasnika“, navodi Kavarić.

Za nekadašnji ponos crnogorske industrije i grada Nikšića najzainteresovanije su kompanije iz njemačke („Šolc“) i Turske. Analitičari u Podgorici smatraju da bi samo moćni konzorcijumi iz tih zemalja mogli da osiguraju izvjesnu budućnost nikšićkoj Željezari sa njenih preostalih 343 radnika. A to je čak 20 puta manje nego prije dvije decenije, kada je u toj fabrici bilo zaposleno preko sedam hiljada ljudi!?

Fotolia 16470887 Blacksmith © Campot
Foto: Fotolia/Campot

Logičan epilog

Urednica u podgoričkom dnevniku „Dan“ Jadranka Rabrenović kaže za Dojče vele da je ovaj epilog logičan rezultat tri katastrofalne privatizacije koje je, iz političkih razloga, izvršila crnogorska vlast. „Vladajuća struktura nije bila spremna da otpušta radnike, pa su im trebali tzv. strateški partneri koji bi to uradili. Na kraju, u Željezari je ostao neočekivano mali broj zaposlenih pa se računa da bi sa tako malim brojem zaposlenih i sa započetom modernizacijom moglo biti zainteresovanih partnera za ponovnu privatizaciju“, ističe Jadranka Rabrenović.

Slična je situacija zadesila i gotovo sve nekadašnje velike firme u Crnoj Gori, uključujući i najveću, Kombinat aluminijuma u Podgorici. Unija slobodnih sindikata Crne Gore je najavila da će zbog loših privatizacija i povećavanja cijena električne energije i osnovnih životnih namirnica pozvati radnike i građane na protesna okupljanja.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorni urednik: Svetozar Savić