1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tužni bilans: policija protiv crnaca

Wolfgang Dick23. septembar 2016

Policijsko nasilje u američkom gradu Šarlotu i protesti zbog smrtonosnih hitaca na jednog crnca, dio su čitave serije sličnih slučajeva u SAD. Crnoputi predsjednik kao da ništa ne može da učini.

https://p.dw.com/p/1K77V
Foto: Getty Images/S. Olson

Slučaj koji je izazvao najveći bijes odigrao se prije dvije godine, u avgustu 2014. Dvanaest metaka je ispaljeno iz službenog oružja jednog bijelog policajca, šest metaka je pogodilo 18-godišnjeg Majkla Brauna. Nenaoružani crni tinejdžer je umro u Fergusonu – navodno nije koristio stazu za pješake u jednoj ulici. Meci su ispaljeni u nužnoj odbrani, jer je došlo do gurkanja. Uslijedili su žestoki neredi. Na kraju je šef policije podnio ostavku kada je Ministarstvo pravde počelo da izvještava o svakodnevnom rasizmu u policiji.

List Vašington post je poslije toga počeo da sakuplja javne podatke FBI, policije, medija i društvenih mreža, i da ih objavljuje u vidu kalendara. Kalendar za 2016. godinu je i dalje tamnocrvene boje. U januaru su samo četiri dana bila „siva“ – kada je bilo 0 žrtava policijske paljbe. U ljeto ove godine, samo je jedan dan sive boje – a više od 20 dana je prošlo sa više od dvoje civila ubijenih policijskim hicima. Sljedeći slučajevi su samo neki od primjera policijskog nasilja protiv Afroamerikanaca.

Protesti Afroamerikanaca protiv bielih policajaca nakon događaja u Baton Ruž
Protesti Afroamerikanaca protiv bielih policajaca nakon događaja u Baton RužFoto: Getty Images/M. Wallheiser

Hronologija

2014: Jedan 17-godišnji crnac je ubijen u Čikagu jer je bježao od policajca. Objavljeni su i video-snimci tog ubistva. Šef policije je smjenjen, a protiv policajca je podignuta optužnica zbog ubistva. U novembru je u Klivlendu ubijen dvanaestogodišnji crnac. Bijeli policajac, koji ga je ubio, mislio je da je oružje, koje je taj dječak imao u rukama – pravo. Ali, to je bio samo vazdušni pištolj. U Feniksu je ubijen jedan crni otac porodice koji nije htio da izvadi ruku iz džepa – u kome nije imao oružje, već samo lijekove.

2015.

Jedan 50-godišnjak je u Južnoj Karolini ubijen sa više hitaca u leđa. Podignuta je optužnica zbog ubistva. U Baltimoru, jedan 25-godišnjak je podlegao povredama leđa i vrata koje je zadobio u policijskom vozilu. I tamo je došlo do protesta jer je policajac oslobođen optužbi. Posebno tragično: u Čikagu je ubijena jedna majka petoro djece, u Sinsinatiju –muškarac čiji automobil na jednoj strani nije imao registarsku tablicu. Sve žrtve su bili Afroamerikanci, a svi policajci – bjelci.

2016.

Baton Ruž u Lujzijani i Falkon u Minesoti su mjesta koja su se ove godine našla u udarnim vijestima. Na 37-godišnjeg crnca je pucano iz neposredne blizine, jer je policajac uzviknuo da on ima oružje. Jedan 32-godišnjak je ubijen kada je za vrijeme saobraćajne kontrole posegao rukom u kasetu vozila da bi odatle izvadio papire. Slično je prošao i 40-godišnjak koga je u Tulsi, naslonjenog na automobil, ubila jedna policajka. Ona je poslije tvrdila da taj čovjek nije htio da sarađuje, kao i da se u automobilu nalazio i pištolj. Investigativna mreža „Mapiranje nasilja“ je prenijela da američka policija pet puta češće puca na nenaoružane crnce nego na bjelce.

Obamino saučešće

Policijsko nasilje je „ozbiljan problem“, rekao je predsjednik Barak Obama nakon smrtonosnih hitaca na dvojicu crnaca u julu. Te tragedije se dešavaju prečesto i nisu samo „izolovani pojedinačni slučajevi“, napisao je on prije toga na Fejsbuku. U intervjuu za jednu televiziju koju gledaju pretežno crnci, on je jasno rekao da je „rasizam prema Afroamerinakcima duboko ukorijenjen u američko društvo“.

Predsjednik SAD Barak Obama na komemoraciji petorici ubijenih policajaca u Dalasu
Predsjednik SAD Barak Obama na komemoraciji petorici ubijenih policajaca u DalasuFoto: Getty Images/AFP/M. Ngan

Time je on samo opisao nešto što je već svima bilo jasno. Gdje su veliki gestovi tuge i utjehe, gdje su snažne mjere protiv policijskog nasilja, šta je sa pooštravanjem Zakona o oružju – pitaju aktivisti pokreta „Blacklivesmatter“. Očekivanja 13 odsto Amerikanaca afroameričkog porijekla i najveće manjine koju čine Hispanoamerikanci bila su velika kada je Barak Obama stupao na dužnost. Očekivana je jednakost pred zakonom. Sada su mnogi pripadnici manjina razočarani Obamom, jer se ništa nije promijenilo, a predsjednik kaže da stvari stoje bolje nego prije 50 godina. Obama je tražio da se događaji ne politizuju.

I zaista, predsjednik u javnim istupima stalno izražava razumjevanje za policiju. Kaže da ona ima težak posao i da građani treba da je cijene i poštuju. I dok je za vrijeme svog prvog mandata on putovao u mjesta sukoba, kao na primjer 2008. u Filadelfiju, da bi tamo posredovao, tokom kasnijih godina su se takve posjete proredile. Poslije sukoba u Fergusonu, Obama je prestao da ide na mjesto događaja – umjesto njega, tamo odlazi ministar pravde Erik Holder. Još i prije nego što je stupio na dužnost, Obama je govorio da jedan predsjednički mandat nije dovoljan da se prevaziđe sve što dijeli crnce i bjelce. Očigledno nisu bila dovoljna ni dva mandata.