Turci se vraćaju u Bosnu
5. maj 2010
O sve većim diplomatskim uspjesima Ankare u BiH, list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše:
„U Bosni i Hercegovini se već stoljećima ukrštavaju interesi stranih sila. U proteklom desetljeću to su bile Sjedinjenje Američke Države koje su pokazale svoj uticaj i u ovoj balkanskoj državi nakon dugogodišnjeg krvoprolića, koje je u početku poticano prije svega od strane Velike Britanije, u Dejtonu nametnule „američki mir“. I dok Amerikanci i Evropljani zbog brojnih drugih kriza imaju sve manje energije za bosanske zavrzlame, Turska se uspješno trudi da bude više prisutna u bivšoj osmanlijskoj provinciji.
„Turska bolje razumije region“
Turskom ministru vanjskih poslova Ahmetu Davutoglu je nedavno pošlo za rukom da tokom pet susreta sa svojim kolegama iz Bosne i Hercegovine, Svenom Alkalajem, te Vukom Jeremićem iz Srbije, okonča dugogodišnji spor između nekadašnjih ratnih protivnika. Rastući značaj turske diplomatije u Bosni i Hercegovini se ne može zanemariti, a to posebno pozdravljaju Bošnjaci, najbrojnija etnička grupa u ovoj zemlji. Elvir Čamdžić, vanjskopolitički savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, nije imao razumijevanja za neke kritične stavove zbog turskog angažmana u BiH. On je nedavno na jednoj konferenciji u organizaciji Njemačkog Aspen instituta rekao da: ’Historijski i kulturološki, Turska bolje razumije region nego većina drugih, ako ne bolje i od svih država EU, te da je samim tim sasvim logično da je Turska preuzela ovu ulogu’. Čamdžić je na iznenađenje prisutnih rekao da bi u Sarajevu rado bila pozdravljena i veća uloga Rusije u BiH ukoliko bi se Moskva odrekla dosadašnje bezuslovne podrške bosanskim Srbima.
Kalifata neće biti
Međutim, dobri odnosi Ankare prema BiH počinju i završavaju kod Harisa Silajdžića i njegove stranke. Turci skoro da ne njeguju odnose sa bosanskim Hrvatima i Srbima. Švedski ministar vanjskih poslova i bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt, nedavno je upozorio na opasnost ovakve jednostranosti rekavši: ’Predložili smo turskom premijeru da ne ide samo u Sarajevo – u Sarajevu su vrata već otvorena, već da ode i u Banjaluku kako bi doprinio pomirenju u zemlji’. Međutim, moguće je da Turska svoju ulogu u BiH drugačije shvata. U posljednje vrijeme se stalno govorilo o tome da bi Bošnjaci ostavljeni na cjedilu formirali neku vrstu kalifata po ugledu na Iran ukoliko bi Evropa dozvolila raspad BiH, te da se bosanski Srbi pripoje Beogradu, a Hrvati Zagrebu.
Ovakvi scenariji istina nikada nisu bili realni, čak i u vrijeme najveće nevolje tokom ratnih godina, kada većina bosanskih muslimana nije pokazala naklonost prema radikalnoj interpretaciji islama, što su na svojoj koži osjetili neki arapski borci koji su se borili na strani Bošnjaka. Ipak, zaista postoji neevropska država čiju bi blizinu potražili Bošnjaci ukoliko dođe do raspada Bosne i Hercegovine. Ta država je Turska“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Autor: Belma Fazlagić-Šestić
Odg. urednik: A. Slanjankić