1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turska: Egzil za zločince iz kriminalnih klanova u Njemačkoj

Oliver Mayer-Rüth
30. juni 2023

Turska predstavlja utočište za kriminalce iz tursko-arapskih klanova koji operišu u Njemačkoj. Oni takođe traže kontakte sa turskim političarima, pokazuju istraživanja njemačkiih medija.

https://p.dw.com/p/4TCwV
IstanbulFoto: Markku Ulander/Lehtikuva/dpa/picture-alliance

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Rojl otvoreno je kritikovao manjkavosti u saradnji sa Turskom u borbi protiv kriminalnih klanova: „Turska je jedna od najtežih oblasti“, rekao je političar CDU u intervjuu za politički magazin ARD Izvještaj Minhen i Istraživanje rbb24. „Ne može gore nego što je sada.”

- pročitajte još: Turska kao bojno polje međunarodne mafije

To se vidi, na primjer, u istragama o sumnjivim finansijskim tokovima nakon teških krivičnih djela i zločina pripadnika kriminalnih klanova, čiji trag vodi u pravcu Turske. Nedostatak saradnje „ide na ruku i jako pomaže ovim klanskim strukturama“, rekao je Rojl. „Članovi klanova su ili porijeklom od tamo ili tamo imaju partnere. To nam otežava istragu.“

Deutschland Recklinghausen: Güterzug erfasst zwei Kinder
Rojl: Ne može gore nego što je sadaFoto: Thilo Schmuelgen/REUTERS

Zahtjevi za pravnu pomoć ostaju bez odgovora

Različite istražne procedure, u koje su uvid imali Izvještaj Minhen i Istraživanje rbb24, pokazuju na koji način je plijen od zločina klanovskih kriminalaca dospio u Tursku: preko takozvanih havala mreža - ilegalnih bankarskih sistema, zasnovanih na povjerenju - ili skriven u automobilima na kopnenoj ruti preko Bugarske.

Pravosudni krugovi u Turskoj takođe izvještavaju o putnicima u avionu koji prenose gotovinu ispod gornje zakonske granice od 10.000 evra. U pomenutom slučaju, kako se navodi, žene su na ovaj način donijele velike sume novca u Tursku. A onda su, kao prostitutke, redovno učestvovale u seksualnim zabavama koje su organizovali kriminalci.

Ali, kada njemačke vlasti žele da istraže slučajeve pranja novca ili prenosa imovine, stalno nailaze na ograničenja u istrazi. Prema svjedočenjima više javnih tužilaca, zahtjevi za pravnu pomoć Turskoj uglavnom ostaju bez odgovora.

U ilegalu u Tursku

Pored toga, brojni kriminalci iz tursko-arapskih klanova, koji su traženi i za kojima su izdate međunarodne potjernice, otišli ​​su u ilegalu u Tursku, gdje su nesmetano živfjeli. Ovo uključuje jednog od godinama najtraženijih kriminalaca u Njemačkoj: Hajsema Mirija. Njegov slučaj služi za primjer. 17 javnih tužilaštava je tokom više godina izdalo potjernice za čovjekom, koji je djelovao pod brojnim pseudonimima u Njemačkoj.

Ovaj pripadnik ozloglašenog Miri-klana je osumnjičen da je 2009. godine u ime svoje porodice počinio takozvano ubistvo iz časti u Švanevedeu kod Bremena. Nakon toga je nestao. Iako su ga istražitelji iz Donje Saksonije otkrili u Turskoj prije deset godina, njegovo hapšenje od strane turske policije tri puta je propalo.

Bivši komesar za zločine klanova u Državnoj kancelariji kriminalističke policije (LKA) Donja Saksonija, Tomas Ganc, ocijenio je policijsku saradnju sa Turskom jednako lošom kao i ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Rojl: „Tamo na naše upite često ne dobijamo odgovore. Kada se jednom uspostave kontakti ili veze, istražni postupci se često odaju, ne prate se ili se ne shvataju ozbiljno", rekao je bivši istražitelj.

Kriminalci žele da budu bliski politici

U intervjuima sa Izvještajem Minhen i Istraživanjem rbb24, turski pravosudni insajder, doušnik inflitriran u mreže klanova u Njemačkoj i njemački policijski krugovi izrazili su sumnju da su članovi kriminalnog klana povezani sa turskom politikom.

U svom izvještaju o stanju zločina klanova, Državna kriminalistička policija Donje Saksonije zabilježila je sastanak zamjenika predsjednika stranke turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i članova tursko-arapskog klana u Zalcgiteru (Salzgitter), od kojih su neki bili teški kriminalci - 2017.

- pročitajte još: Turska: Pakt mafije i političara?

Članovi klana uvijek traže blizinu samog Erdogana, o čemu svjedoče fotografije Izveštaja Minhen i Istraživanja rbb24. Na fotografiji pored Erdogana vidi se 73-godišnji Mohamed M., koji u Njemačkoj važi za duhovnog vođu klana Miri. Donedavno, rođak Hajsema Mirija, za kojim se tragalo godinama, bio je u lokalnom odboru AKP-a u lučkom gradu Mersin. Miri je tu mogao nesmetano da živi godinama. A svi dolaze iz istog sela, smještenog u turskoj provinciji Mardin.

Erdogan
Državna kriminalistička policija Donje Saksonije zabilježila je sastanak zamjenika predsjednika stranke turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i članova tursko-arapskog klana u Zalcgiteru, od kojih su neki bili ozbiljni kriminalci - 2017.Foto: Umit Bektas/REUTERS

Milioni evra opljačkani u Njemačkoj

Zajedno sa drugim kriminalcima iz svog klana, Miri je izgradio mrežu telefonskih prevaranata iz Turske. U telefonoskom razgovoru se izdaju za policajce i ubjeđuju svoje žrtve da im povjere svoju ušteđevinu i novac.

Prema anketi u 16 državnih kancelarija kriminalističke policije Izvještaja Minhen i Istraživanja rbb24 ukupna šteta u prevari „lažni policajac“ bila je najmanje 120 miliona evra. Zabilježeno je 150.000 pokušaja prevare od 2020. godine u Njemačkoj.

13 godina nakon bjekstva, Miri je konačno uhapšen u Turskoj kao šef bande prevaranta. Turske vlasti su zaplijenile imovinu vrijednu 30 miliona evra. Prema informacijama iz pravnih krugova, Miri je, kako se navodi, pokušao da osnuje kompanije preko članova porodice. Ostali članovi klana su za njega kupovali nekretnine.

Klanske veze sa pljačkom miliona Bremena

Udruženje službi „Bezbjednosna saradnja Rur klanski kriminal“ (Siko Ruhr) u Esenu analiziralo je ovu mrežu prevara. Rodna veza postala je vidljiva tek kroz opsežna istraživanja identiteta i porijekla, jer postoje različita prezimena uprkos zajedničkom porijeklu.

Specijalistkinja iz Kancelarije za imigraciju u Esenu razjasnila je ove veze. Iz bezbjednosnih razloga se njeno ime ne navodi. „Važno je znati ko je s kim u srodstvu, ko ima kakve poslove jedni s drugima, ko su ti koji donose novac u inostranstvo, ko bi mogao biti dostupan ovdje kao fizičko lice za kupovinu nekretnina“, opisuje ona svoj rad u intervjuu.

Tokom njihovog istraživanja postala su vidljiva preklapanja sa drugim procesima: postoje veze između telefonskih prevaranata iz klana Miri i slučaja Jasemin Gundogan, za koju se navodi da je ukrala više od osam miliona evra iz kompanije za transport novca u Bremenu prije dvije godine.

Navodi se da je jedan od njenih pomagača u bjekstvu prenio veliku količinu plijena, ostvarenog putem telefonskih prevara, iz Njemačke u Tursku. Da li je preko njega išao i put milionskog plijena iz Bremena? Bez pomoći turskih vlasti, ovaj trag ne vodi nikuda, kao što je slučaj sa brojnim drugim kriminalnim djelima i zločinima.

Televizijski prilog o ovoj temi može se pogledati u medijateci ARD-a pod naslovom „Der Clan-Boss. Eine deutsch-türkische Verbrecherkarriere".

Autori: Oliver Mayer-Rüth, BR, und Olaf Sundermeyer, rbb

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu