Turska i EU

U sporu oko priznavanja Kipra EU je obje strane pozvala na promjenu kursa.

Prilikom susreta ministara inostranih poslova sa turskim kolegom po dužnosti, komesar za proüirenje Oli Rehn je prilikom razgovora za Abdullah Güll-om,kako je poslednja prilika da se pronadje rješenje Kiparskog pitanja.Ukoliko Turska ne otvori svoje luke za kiparske brodove, moglo bi doći i do zamrzavanja pregovora za EU o prijemu ove zemlje, koji su piočeli prije godinu dana. Turska na supronoj strani zahtijeva da Kipar podigne embargo na trgovinu sa sjevernim, turskim dijelom otoka. Prijedlog kompromisnog rješenja trenutno je u izradi i priprema ga finska,kao predsjedavajuća Unijom.Turska vlada je započela reforme,ali ne u toklikoj mjeri da bi udovoljila zahtijevima zvaničnog Brisela.No, kakvo je raposloženje Turaka, da li su oduševljeni mogućim prijemom u porodiczu država EU.Oduševljenje EU u Turskoj polako splašnjava. Prije dvije godine je dvioje trećine stanovništva kazalo ja za ulazak u Uniju,dok danas tako misli jedva polovina Turaka.

I medju turskim partijama raste skepsa naspram EU.Mnogi političari u Turskoj žale se da EU svakoi malo stavlja nove prepreke na tom putu.Ali, i pored toga u principu na evropskom kursu,ponajprije AKP, islamsko-konzervativna vladina partija.,premiejra Erdogana:

„Naš ideal je Turska, demokreatska i slobodno ustrojena, koja će zauzeti ravnopravano mjesto medju naprednim nacijama EU je pravi put za ostvarenje tih ideala.“

Erdoganove pristalice,oni koji su ga birali, uglavnom su jednostavni ljudi, ne tako bogati i povučeni u vjeru.Oni se nadaju da bi ulazak u EU za Tursku značio novi privredni uzlet i samim tim više društvenog blagostanja za njene stanovnike. Žoni stoga aplaudiraju svom premijeru,kada kaže da u ostvarenju ovog cilja neće trebati odricanje od vjere:

„Turska je država-model islamske kulture i demokratske kjulture u regionu.Jedna ipo milijarda ljudi gledaće na EU drugim očima,ako učini pomake u integrisanju Turske u EU“Turska kao takav model jeste katalizator za uporednost kultura,a nikako zemlja koja bi podržavala neku borbu izmedju kulture Zapada i Islama,što je vizija Erdogana.Šef socijaldemokrata Deniz Baykal takodje je za ulazak u EU u prvom redu zbog činjenice da će tursci dobiti više prostora i prava ana tržištu rada i mogućnost bolje zarade-. Nom, kao opozicija on prigovara Erdoganu da u pregovorim sa Briselom ne smije dozvoliti da bude marginalan,što je mišljenje većine Turaka,kaže on:

„Od nas se iz Brisela zahtijeva ne samo da ispunimo sve postavljene uvjete,nego i više od toga,kao što je pitanje Kipra.Tako je Kipar postao uvjet ua ravni odnosa izmedju Turske i EU“

Upravo ovih dana se pokazuje da je Kiparsko pitanje zaoštreno.Turska se opire u svoje luke pustiti kiparske brodove pod zastavom EU, pošto Brisel nije ispunio obećanje da će deblokirati sjeverni dio ostrva,gdje žive Turci u trgovini sa jugom.To da avioni sa sjevernog dijela Kipra još ne mogu letiti u inostranstvo,svakako je dodatna zamjerka Ankare.

Jasno je da bez pomaka u Kiparskom pitanju nacionalisti,koji su protiv ulaska Turske u EU dolaze do riječi,kao što je MHP partija,koja ipak nije zastupljena u Parlamentu, kao i Kurdska partija, koja takodjer nije prešla prepreku od 10 posto glasova, na proteklim izborima u Parlament.

I anti-turski signali iz inostranstva, u prvom redu iz Francuske,koja je odbrila tzv.Armenijski-zakon doprinoseantui-evropskoj klimi.Ovim Zakonom u Francuskoj je kažnjivo pobijanje genocida nad Armenijsima u Turskoj,što Ankara odbija priznati.

No,nećemo se dati omesti, jer proces približavanja ima svioje uspone i padove.Važno je da znamo stim živjeti I naš cilj ostaje puni prijem u porodicu država EU-kaže Abdulah Gill-turski šef diplomatije.

Thomas Bohrman