Tuzlanska trojka otvara niz pitanja

Oni su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo korištenja zabranjenih sredstava ratovanja 15.maja 1992.g u biki na Brčanskoj malti u Tuzli. Nakon saslušanja u Sudu BiH pušteni su na slobodu jer, kao državljani BiH, prema zakonu, ne mogu biti izručeni drugoj državi. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Selim Bešlagić je pred sudijom Salemom Misom, zajedno sa Budimirom Nikolićem i Enverom Delibegovićem, saslušan po osnovu krivične prijave Okružnog suda u Beogradu zbog navodnih ratnih zločina nad vojnom kolonom bivše JNA, koja se 15.maja 1992.godine, izvlačila iz Tuzle. Bešlagić se nije pozivao na imunitet kao član državnog Parlamenta jer je, kako kaže, ubijeđen da on i njegovi saradnici nisu počinili ratne zločine za koje se terete.

„Duboko sam uvjeren nismo napravili, iako moram da izjavim saučešće za svaki poginuli život bez razlike o kome se radi. 15.maj je za nas ono što sam hiljadu puta rekao, dan kada smo branili dostojanstvo čovjeka i da stavimo tu tačku.“

Haški tribunal je vodio istragu o događajima od 15.maja 1992.godine u Tuzli ali nije našao dovoljno dokaza za pokretanje optužnice. Slučaj „tuzlanske kolone“, kada je ubijeno oko 50 vojnika i rezervista bivše JNA, često je bio korišten u dnevnopolitičke svrhe i bio je kočnica uspostavljanju dobrih dnosa i obnove povjerenja na relaciji Tuzla-Bijeljina. Fondacija istina, pravda i povjerenje iz Tuzle već godinama radi na prikupljanju dokumentacije o svemu što se dogodilo 15.maja '92.godine u Tuzli. Predsjednik ove Fondacije Sinan Alić kaže da Fondacija nije došla do dokaza koji osumnjičene dovode u bilo kakvu bezu sa ratnim zločinima.

„I mi nemamo ni jedan dokument, dakle ne posjedujemo ga, koji bi dokazivao da su ovi ljudi koji su osumnjičeni odgovorni za, kako se to kaže, ratni zločin i kršenje humanitarnog prava. Ukoliko ga neko ima, mi to stalno ponavljamo, neka ga predoči institucijama ali evo niko ga do sada nije predočio.“

Zbog slučaja "tuzlanska kolona" u pritvoru u Beogradu se oko dva meseca nalazi Ilija Jurišić, bivši predjednik Opštinskog vijeća Tuzla. Ovo otvara niz pitanja o pravnoj bezbednosti državljana BiH protiv kojih su otvoreni postupci u susjednim državama. Bešlagić izražava svoju spremnost da, ako Sud Bosne i Hercegovine otvori istragu o „tuzlanskoj koloni“, da se pojavi pred Sudom i svjedoči ali naglašava da se ova nesigurnost mora okončati.

„Ovim zahtjevom ići ću čak i do Haškog tribunala i do institucija Evropske unije po ovom pitanju da bi se svi uozbiljili, da bi smo doveli do toga da je gradjanin Bosne i Hercegovine siguran.“

Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine Medžida Kreso izjavila je za bh štampu da ovaj Sud nema informacija koliko je trenutno istraga u susjednim državama otvoreno protiv državljana Bosne i Hercegovine, istovremeno apelujući na na nadležne institucije država u okruženju, i medjunarodne organizacije, da se ovaj problem hitno riješi.