Tužbom do solidarnosti

„Ministri unutrašnjih poslova EU su u jeku takozvane izbjegličke krize u septembru 2015. odlučili da do septembra ove godine prime 120.000 ljudi prije svega iz Grčke i Italije. Cilj tog programa je da se rasterete zemlje južne Evrope koje se nalaze pod posebnim pritiskom", prenosi Frankfurter algemajne cajtung. „Pre nekoliko nedjelja, Evropska komisija je saopštila da se program nalazi pred „uspješnim okončanjem" – nakon što je po zemljama EU preraspodijeljeno 31.500 osoba. Ali to se ne odražava na obaveze pomenute tri zemlje, pri čemu Mađarska i Poljska do danas nisu preuzele nijednu izbjeglicu, a Češka jeste – ali samo njih 12."

Pročitajte još:  Treba li kazniti neposlušne članice EU?

Dnevnik Velt prenosi: „Tri zemlje koje su tužene smatraju da su u pravu. Jedan portparol češkog predsjednika Miloša Zemana je na Tviteru ponovio iskaz svog šefa: kvote za raspodjelu izbjeglica su mješanje u unutrašnje poslove Češke i svake druge zemlje. Suverene države će izgubiti svoj suverenitet kada više ne budu mogle da odlučuju o tome koje građane će puštati na svoju teritoriju. A šef građanske opozicione stranke ODS Petr Fjala, nazvao je kvote lošom, a tužbu Evropske komisije još lošijom, odlukom." A „mađarski ministar spoljnih poslova Peter Šijarto je u Briselu rekao da će njegova vlada upotrebiti sva raspoloživa sredstva da spriječi donošenje odluka usmerenih protiv bezbjednosti i volje građana Mađarske".

EU mora da učvrsti svoje redove

Dnevnik Noje vestfeliše smatra da „pravosuđe radi polako ali sigurno; u EU nešto funkcioniše. Dugo je vladala određena nesigurnost. Odbojan stav Mađarske, Poljske i Češke kada je riječ o pomoći izbjeglicama zapravo je neshvatljiv. Radi se o državama koje su donedavno pripadale Istočnom bloku, ali je poslije pada Gvozdene zavjese izgledalo da se približavaju Zapadu – pa i u pogledu zajedničkih vrijednosti. Vlade tih zemalja, koje su u bezgraničnom strahu od svega što je strano, ne samo što ratnim izbjeglicama neće da pruže zaštitu od ubijanja i terora; te zemlje, koje su u velikoj mjeri profitirale od subvencija svojih zapadnih susjeda, sada neće da budu solidarne sa svojim partnerima..."

Pročitajte još: Berlin i Varšava – naše i vaše izbjeglice

Miteldojče cajtung smatra da bi „tužba pred Evropskim sudom pravde mogla da bude skup i bespomoćan pokušaj da se promeni odluka Praga, Varšave i Budimpešte. Ali, među civilizovanim državama nema drugog načina da se opomenu da ispunjavaju svoje obaveze, obećanja i dogovore. EU mora da učvrsti svoje redove. Ili će spor eskalirati pa će na kraju ostati samo tvrđenje političkog pazara u kojem su novac i druge perspektive ubjedljivije od zajedničkog kanona vrijednosti".