TV-igrice: 25 godina Game Boya

Prije 25 godina (21.4.1989.) prvi Game Boy je preko noći osvojio srca mnoge djece. Čak su se i neki odrasli rado upuštali u igranje na njemu. Mala kutija s crnim križićem i dva ružičasta dugmeta osvojila je tržišta širom svijeta. Game Boy je tada koštao 160 njemačkih maraka - oko 80 eura.

Mnogo prije Game Boya postojale su konzole koje su se priključivale na TV. Pionir na tom polju bio je Atari 2600, čija je prva verzija izašla na tržiše SAD davne 1977. Grafika je bila još uvijek vrlo gruba, izbor boja ograničen. Atari 2600 proizvođen je do početka 1990-ih širom svijeta prodato je oko 30 miliona primjeraka.

1982. svoj pobjednički pohod počeo je Commodore 64. C64 je bio prvi kućni kompjuter koji je osim igrica mogao da se koristi i za pisanje jednostavnih programa. Nije imao hard disk, a igrice su se učitavale preko posebnog kasetofona - "Datasette". Nakon C64, Commodore je proizvodio i mnogo moćniji model Amiga.

Hiroshi Yamauchi je pune 53 godine stajao na čelu japanske firme Nintendo. Ova firma je do 1970-ih u Japanu proizvodila karte za igranje. A onda je Yamauchi sproveo reformu. 1983. Nintendo je na tržište izbacio Family Computer (Famicom). U Evropi se uređaj prodavao pod nazivom Nintendo Entertainment System. Yamauchi je umro septembra 2013.

U Japanu je i sjedište firme Sega koja je 1988. (u Evropi od 1990.) s velikim uspjehom prodavala konzolu za igranje Mega Drive. U Sjevernoj Americi se uređaj prodavao pod nazivom Sega Genesis. Sega se u međuvremenu povukla sa tržišta konzola za igre i koncentrisala se na proizvodnju programa i automata za video-igre.

Game Boy je "preživio" i dolazak novog milenijuma. Nasljednici klasičnog Game Boya zvali su se Game Boy Pocket, Game Boy Color, Gameboy Advance, a potom Game Boy Micro. U međuvremenu je proizvodnja prestala, a na tržištu je zamijenjena serijom proizvoda Nintendo DS.

Osim Game Boya, Nintendo od 1990. (u Evropi od 1992.) prodaje još jednu konzolu koja može da se priključi na TV - Super Nintendo Entertainment System. Prodato je skoro 50 miliona primjeraka u cijelom svijetu. Omiljena igrica za ovaj sistem bila je "Super Mario World".

Od 1994. Nintendu je primat preoteo Sony Play Station. Na ovom uređaju su igrice po prvi put snimane na CD - što je rapidno smanjilo troškove i povećalo memoriju uređaja. U međuvremenu se i Play Station prodaje već u četvrtoj generaciji.

Ogroman uspjeh Play Stationa bio je povod Microsoftu da se i on umiješa na tržište video-igricama. Bilo je to tek 2001. Tada je na tržište izbačena konzola Microsoft Xbox. Kasnije je Xbox proširen kamerom koja snima geste (pokrete) igrača. Na taj način se upravlja karakterima u igrama poput ove na slici - Kinect Sports Rival. Xbox ipak nije bila prva konzola koja prati pokrete igrača.

Nintendo je još 2006. ponovo izazvao revoluciju na tržištu konzolama. Za razliku od konkurencije, karakteri na uređaju Wii kontrolisali su se pokretima ruku. Omogućili su to posebni senzori ugrađeni u upravljač. Igrač tako učestvuje u igri cijelim tijelom, a ne samo prstima. Nastao je potpuno novi doživljaj.

Razvoj konzola za igre će vjerovatno ići u pravcu "virtualne realnosti". Uz specijalne naočare, poput ovih na slici (Oculus Rift) igrač dobija trodimenzionalnu sliku "izmišljenog" svijeta oko sebe. Senzori registruju pokrete igrača. Ovakvi uređaji se inače već koriste - i to za obuku vojnika.