Učenici probaju pobunu

Nedavno održani državni obrazovni summit u Dresdenu je samo pogoršao stvari. Iako je država obećala do 2015. godine povećati izdatke za školstvo, još uvijek se ne zna otkuda te novce nabaviti. Učenici su bijesni, jer promjene ne žele tek za šest godina, nego sada.

Nisu više mogli, ni htjeli šutjeti. Učenici diljem Njemačke glasno traže svoja prava. Žele se obrazovati, ali kvalitetno. Samo u Bonnu ih se okupilo oko 5000. Među demonstrantima je i 18-godišnja Birzen Kizgen. Ovdje smo i glasni smo, jer nam ne daju da se obrazujemo - i Birzenin glas se čuje među povicima.

Ova srednjoškolka objašnjava zašto je nezadovoljna: "Zato što je škola neorganizirana i što su razredi preveliki. Kod nas je primjerice 40 učenika u jednom razredu. Ako školski sat traje 45 minuta, onda nastavnik može odvojiti samo po jednu minutu za svakog učenika. Moralo bi biti samo dvadesetak učenika u razredu, kako bi se nastavnici mogli dovoljno posvetiti svakom učeniku."

Premalo novca, prerana selekcija – Njemačka zaostaje

Mnogi Birzenini školski drugovi i drugarice se susreću s istim problemima. Stoga traže bolje uvjete za rad - za učenike, i za nastavnike te više novca za obrazovanje nego što je obećano na obrazovnom summitu u Dresdenu.

Birzenina kolegica Julia Klein pohađa trinaesti razred gimnazije. Ona smatra da država treba otići korak dalje i cijeli obrazovni sustav preispitati. Jer je u Njemačkoj školstvo tako organizirano, da se učenici nakon četvrtog razreda osnovne škole svrstavaju u Haupt-školu, Real-školu ili gimnaziju. Ako su im ocjene odlične uspijevaju upisati gimnaziju. A za one lošije ostaje Haupt-škola.

Nepravda, smatra Julija: "Jednostavno kasnimo. Ako usporedimo stanje u drugim europskim državama, onda je Njemačka jedina država u kojoj postoje takve razlike. A ako nam već uvode jedinstvenu, državnu maturu, zbog usporedbe s drugim zemljama, onda neka se malo ugledaju i na to kako su se te druge zemlje razvile kad je u pitanju školstvo."

Državno ministarstvo obrazovanja, međutim, ne smatra da je odgovorno za ove učeničke kritike i zahtjeve. Jer, obrazovanje u Njemačkoj je u nadležnosti pojedinih saveznih pokrajina: "Naravno da se njihova kritika mora shvatiti ozbiljno. Ali se također mora gledati na što se ona točno odnosi. Jesu li to zapuštene školske zgrade, preveliki razredi ili su to druge stvari koje unutar škole ne funkcioniraju. Ako se radi o tomu, onda je država tu pogrešna adresa", kaže Elmar König, glasnogovornik državnog ministarstva obrazovanja.

Ovo mišljenje ne dijele nastavnici, a ni učenici. Oni smatraju da država mora snažnije preuzeti obrazovnu politiku u svoje ruke i odmah početi djelovati. Birzen stoga glasno poručuje političarima: "Trebaju slušati naš glas, promijeniti stanje, i uvažiti naše zahtjeve."