U Berlinu održan drugi samit o integraciji stranaca

Nad samitom u Berlinu se poput sijenke nadnijelo odsustvo velikih turskih migrantskih udruženja. Pred vratima kancelarskog ureda, glasnogovornik turske zajednice, Kenan Kolat, objasnio je zbog čega nije među učesnicima i šta time želi postići:

„U ovom zakonu postoje predrasude.To je ono to nas zaista ljuti i nervira».

Protiv upravo donijetog zakona o useljavanju sa pooštravanjem odredbi o spajanju porodica, zajedno sa strancima protestvuju i sindikati, među kojima i članica predsjedništva DGB Aneli Buntenbah:

„Ukoliko se želi dugotrajni proces integracija, onda je nužno da se zasniva na povjerenju i participaciji. Međutim ono što je sada zaključeno zakonom je u velikoj suprotnosti sa tim i predstavlja teško opterećenje za integracioni proces“.

Na sastanku na vrhu u kancelarskom uredu bilo je oko 90 predstavnika iz svih oblasti društva. Integracioni plan koji je inicirala kancelarka Angela Merkel, samo saveznu vladu će tokom sljedeće četiri godine koštati 750 miliona eura.

Radne grupe na nivou opština i sportskih udruženja, institucija i preduzetnika više mjeseci su radile na ovom projektu.

Bolje znanje Njemačkog jezika, bolje obrazovanje, manje đaka bez diplome, više migranata na RTV i u upravi, više prava za žene, velike

šanse za sportske talente.To je ono što treba da ispliva na svjetlo dana, podvukla je Kancelarka Angela Merkel nakon sastanka.

„To je odgovor na sutuaciju koja postoji u našoj zemlji, u kojoj imamo petnaest miliona ljudi stranog porijekla. Mnogi su veoma,veoma dobro integrisani, ali sa nekima još uvijek imamo problema. Mi želimo da budemo jasni i kažemo da to nije prihvatljvo zato što svaki građanin u našoj zemlji treba da ima iste šanse za obrazovanje, razvoj i time na bolje uslove u životu.“

Na trećem samitu o integraciji stranaca koji će biti održan u jesen naredne godine, treba da bude sveden bilans .Prema bojkotu od stane turskih udruženja, kancelarka nije imala mnogo razumjevanja:

„Prvo:Saveznoj vladi se ne postavlja ultimatum, naročito ako se radi o zakonima donijetim u parlamentarnoj proceduri. Drugo:savezna vlada vodi politiku otvorenih i raširenih ruku. Imamo još mnogo toga uraditi, još mnogo toga je pred nama.“

Turska udruženja su takođe pozvana da kroz učešće daju doprinos. Kancelarka nije signalizirala mogućnost promjena u zakonu o useljavanju stranaca. Kritike na račun novog testa poznavanja njemačkog jezika za članove koji žele da se pripoje porodici su odbačene. Testovi su nužni. Postoje izuzetci, koji važe za sve pa i za turske građane koji žele u Njemačku. O diskriminaciji ne može biti ni riječi, smatra vlada. Turska zajednica stvar vidi drugačije: oni su najavili da će se protiv zakona žaliti saveznom Ustavnom sudu.