1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U BiH nenamjenski potrošeno stotine miliona eura doniranih sredstava

Zoran Matkić12. mart 2005

Pod plaštom lažne humanosti, pomoći obnovi i povratku raseljenih i prognanih bh.gradjana prema neslužbenim procjenama, preko nevladina sektora u BiH od Daytonskog sporazuma do danas izvučene su na stotine milijuna eura koje su utrošene nenamjenski ili su završile u privatnim džepovima. Umjesto u svojim obnovljenim kućama u RS , na tisuće prognanih podrinjaca još uvijek su beskućnici koji žive u beznadju kolektivnih centara ili privatnom nužnom smještaju u Federacije BiH.

https://p.dw.com/p/AV6i
Zar se neko mogao bogatiti na muci ovih osoba?
Zar se neko mogao bogatiti na muci ovih osoba?Foto: AP

Podrinje a posebice Srebrenica od 1995.godine je siroče na čijoj su se nesreći i nevoljama mnogi obogatili. Umjesto da donirana sredstva budu utrošena namjenski za obnovu porušenih prognaničkih kuća značajni dio preusmjeravan je u izgradnju kolektivnih centara ili obnovu privatnih kuća u Federaciji gdje su prognanini dobivali samo privremeni smještaj ostajući i dalje beskućnici.

«Ta sredstva su ulagana širom BiH. Tako su Sarajevski kanton, Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski kanton dobili sredstva na ime raseljenih osoba. Mnoge infrastrukture poput sanacija vodovoda, nadogradnje stambenih objekata, izgradnje PTT centrala financirane su iz donatorskih sredstava namijenjenim raseljenim osobama a ostale su općinama gdje su privremeno boravile raseljene osobe.» kazala je potpredsjednica udruženja «Majke enklave Srebrenice i Žepe» Kada Hatić.

Brojni su primjeri nezakonitosti i u zonama povratka gdje su proteklih godina donatorskim sredstvima obnavljane porušene prognaničke kuće.

«Ja znam članice moga udruženja koje su dobile donacije u vrijednosti od 22 000 KM. One nisu dobile novac nego je u visini te vrijednosti trebao biti ugradjen materijal u obnovi njihovih kuća. Medjutim kada se obračuna stvarna vrijednost, materijal koji je ugradjen je najlošije kvalitete, radovi su takodjer loše izvedeni tako da sve to ne vrijedi ni 10 000 KM. Ostatak novca prisvojio je izvodjač radova. Sada je teško ući u trag, ko su glavni nosioci tih stvari» ističe gospodja Hatić.

Iz Helsinškog komiteta BiH takodjer upozoravaju da su ovdje učinjene mnoge nezakonitosti i prekršena ljudska prava.

«Postoje organi gonjenja, poreski i revizorski organi da na tom planu nešto urade. Zašto to ne rade ne znamo. Mi, pored svih naših apela i jasnog stava na tom planu, očigledno još uvijek nismo dovoljno moćni da možemo pokrenuti sav taj mehanizam koji u ovom trenutku postoji» istaknula je tajnica Helsinškog komiteta BiH Živica Abadžić.

Bez obzira na sve prognanici ne gube nadu ističući da će ruka pravde ipak dosegnuti kako one koji su ih protjerali iz njihovih kuća tako i one koji su se na njihovim nevoljama okoristili.