U Bosni i Hercegovini stradalo oko 100 000 ljudi
23. juni 2007
Ovo su rezultati istraživanja Istraživačko-dokumentacionog centra koje je pokazalo da su od ukupnog broja žrtava nešto manje od 40 hiljada civili a 57.500 vojnici.Najviše ljudi prema tom istraživanju stradalo je 1992. i 1995. godine. Direktor Kancelarije za traženje nestalih i zarobljenih lica RS Milan Bogdanić: «Ovo istraživanje je izuzetno značajno, ne samo u cilju rješavanje sudbine značajnog broja nestalih lica nego i sa aspekta pomirenja i istine na ovom prostoru koja je potiskivana. Jer nam je poznato da je u cjelokupnom ovom poslijeratnom periodu taj izuzetno veliki ljudski problem i tragedija bio ispolitizovan i da je tim brojem vršena ogromna manipulacija.»
Ovi podaci odnosno utvrđivanje broja stradalih u proteklom ratu bitni su i utoliko što se poslednjih godina manipulisalo ovim brojkama,što su posebno koristili političari.Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača kaže da je ovo jedini način da se vrati dostojanstvo žrtvama i njihovim porodicama: «Mislim da ćemo suziti taj prostor manipulacija i olakog korištenja brojeva kad se o njima priča u određenim političkim prilikama. Bitno je da se u bosanskoj javnosti pojavio jedan projekat koji može ponuditi alternative.»
Za nekoliko mjeseci,a u cilju efikasnijeg rada, za očekivati je, kako kaže predsjednik Federalne Komisije za nestale Marko Jurišić, gašenje entitetskih komisija. Institut za nestale, koji je formiran još prije dvije godine, trebao bi da zaživi u punom kapacitetu, kaže Jurišić: «Jedan od glavnih zadaća Instituta za nestale osobe je formiranje centralne evidencije o nestalim i identificiranim osobama. Naime, mi sada u BiH baratamo različitim ciframa nestalih i identificiranih osoba što se koristi u svakodnevnoj manipulaciji žrtvama rata.»
Prema istraživanjima Istraživačko-dokumentacionog centra najviše ljudi stradalo je u regiji Podrinja zatim Pounja i Sarajeva. U ovim istraživanjima pridržavalo se oblasti Republike BiH, kada je Sarajevska regija obuhvatala 10 opština koje su kasnije pripale RS i Federaciji BiH.