U Briselu se osjećaju “pozitivne vibracije” za Zapadni Balkan

„Oprezni optimizam“ je ono što bi, prema mišljenju analitičara iz Centra za evropske političke studije (CEPS) u Briselu, moglo da definiše perspektive evrointegracionih procesa Zapadnog Balkana u godini pred nama. U EU postoji ideja da bi trebalo „raditi i napredovati po pitanju Balkana“, ali i ideja da se stvari moraju odvijati postepeno, kaže Vasilis Margaras, stručnjak za Balkan u CEPS-u:

„Ja osjećem neku vrstu pozitivnih vibracija po ovom pitanju. Neke zemlje EU se sada više zalažu za za integracije Zapadnog Balkana i to će svakako olakšati stvari. Politika EU sastavljena je od politike 27 različitih zemalja i ako imate one koje se zalažu za određenu agendu tu postoji prostor za optimizam.“

BiH mora da stane na svoje noge

Kada su u pitanju evropska očekivanja od evrointegracije Bosne i Hercegovine u 2010-oj, iz Centra za evropske političke studije u Briselu poručuju da se još uvijek čeka na” rasplet situacije” povodom pitanja unutrašnje dinamike i konsenzusa u toj zemlji. Vasilis Margaras kaže:

“Glavno je pitanje kako BiH zaista može da stane na svoje noge i kako postići unutrašnji konsenzus koji bi zemlju vodio naprijed.”

Tokom 2010-te razgovaraće se i o viznoj liberalizaciji za BiH. Na pitanje da li smatra realnim procjene da bi građani BiH mogli od jula da putuju bez viza u Evropu, Margaras odgovara:

“Sve to zavisi od vlasti u BiH, od toga koliko oni ulože napora u to. Oni su prvo mislili da će to biti lako, pa se nisu dovoljno trudili i rezultat je bio slab. S druge strane, mnogo toga zavisi i od EU koja mora da pokaže znak dobre volje prama BiH i da osigura da se stvari kreću.”

Margaras ističe i to da bi pozitivna kretanja, kako na unutrašnjem, tako i na evrointegracionom planu, Srbija i Hrvatska mogle da utiču na to da i BiH krene njihovim putem.

Za Srbiju moguć status kandidata do kraja godine

U EU sada postoji pozitivnija klima prema Srbiji, smatra Margaras. Međutim, kako je “za tango potrebno dvoje” važno je sagledati i situaciju u Srbiji. I tu, prema mišljejenju Margarasa, ima promjena:

“Jedna od osnovnih stvari jeste ta da Srbija postaje sve više posvećena ideji ulaska u EU. Očekujemo da će se taj proces nastaviti. Poslije podnošenja kandidature za članstvo, ona mora biti razmotrena od strane zemalja članica i Evropske komisije. Sve to zahtijeva neko vrijeme, oko godinu dana ili tako nešto.”

Komentarišući najave nekih srpskih zvaničnika da bi Srbija mogla i do kraja godine da dobije mjesto kandidata za članstvo u Uniji, Margaras kaže da je to izvodljivo, ali i da u mnogome zavisi od spremnosti same EU:

“Smatram da je ipak moguće da se to dogodi. A ako se i ne desi do kraja ove godine, može biti u samom početku sljedeće.”

Margaras kaže da je za Srbiju dobro i to što je Španija, koja je naklonjena srpskoj kandidaturi, ta koja trenutno predsjedava EU. Poslije Španije na čelo Unije dolazi Belgija tokom čijeg predsjedavanja, ukoliko agenda već bude utvrđena, ne bi trebalo očekivati veće prepreke oko razgovora o kandidaturi. Kako je Lisabonski ugovor donio i novu postavku u okviru institucija spoljne politike EU, još treba sačekati i vidjeti kakve će pozicije nove šefice evropske diplomatije, Ketrin Ešton, i njenog kabineta biti prema prema pitanju Zapadnog Balkana.

Autorka: M. Maksimović

Odg. Ur.: A. Slanjankić