1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U Europu, molim!

20. juni 2011

Kriza eura, posljedice jačanja švicarskog franka na građane u Hrvatskoj, te nastojanja Vlade u Prištini da građani Kosova dobiju bezvizni režim za putovanje u zemlje Šengena, neke su od teme o kojima piše štampa.

https://p.dw.com/p/11fRn
Kosovari žele bez viza u zemlje ŠengenaFoto: picture-alliance/ dpa

Kosovo traži priključak ka savremenom svijetu, naslov je teksta u listu Die Welt u kojem se govori o turneji ministra vanjskih poslova Kosova, Envera Hoxhaja, po zemljama Europske unije.

"Hoxhaj u okviru posjeta europskim prijestolnicama, među kojima se našao i glavni grad Njemačke Berlin, lobira za ukidanje viznog režima građanima Kosova. Hoxhaj je u Berlinu na pitanje šta je za njega trenutno najvažnije kada je riječ o građanima Kosova rekao: „Putovanja, putovanja, putovanja.“

Bio bi to ogroman iskorak za ovu malu državu i perspektiva koja bi mogla znatno utjecati na svakodnevicu njenih građana. Ipak, EU, u koju Kosovari polažu tako velike nade, nema jedinstvenu poziciju kada je riječ o ovom pitanju. Od 27 zemalja EU, pet članica (Španjolska, Grčka, Cipar, Rumunija, Slovenija – op. red.) još uvijek nije priznalo nezavisnost Kosova i svaka od vlada tih zemalja ima svoje unutarpolitičke razloge za to,“ piše Die Welt i ocjenjuje kako Kosovo u sadašnjoj situaciji ne može ni naprijed, ni nazad.

„Sada je pronalazak rješenja u cilju ukidanja viznog režima najvažniji vanjskopolitički cilj Kosova i odlučujući uvjet kako bi se uhvatio priključak sa savremenim svijetom. Sve dok je Kosovo izvan Šengenskog prostora, tamošnji stanovnici će sebe vidjeti kao izgubljenu djecu Europe. Na Balkanu još uvijek nisu sve rane zarasle. Stoga će ovdje EU u cjelosti, kao i Njemačka biti još potrebne“, zaključuje Die Welt.

Nesanica u Hrvatskoj

Neue Zuercher Zeitung piše o brigama u Hrvatskoj nastalim zbog jačanja franka.

„Jačanje franka nije stvorilo nesanicu samo kod švicarskih izvoznika. Naime i u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi pojedina domaćinstva sa zabrinutošću gledaju na razvoj situacije na tržištu deviza. Razlog su brojni krediti, podignuti u francima, čije vraćanje zbog jačanja švicarske valute automatski postaje skuplje. Stoga je hrvatska Vlada kako bi pomogla građanima potpisala sa osam banaka Memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika kredita. Ovim Memorandumom se tako produžava rok otplate...Ovo se čini kao intervencija države na tržištu, što ministar financija Dalić opovrgava navodeći da je doduše riječ o mjerama kojima se reagira na jačanje franka, ali da time nisu povrijeđeni prinicipi tržišta.“

Ein Euro in zwei Teilen Flash-Galerie
Uoči 20. godišnjice od Mastrihtskog sporazuma euro se nalazi u opasnostiFoto: picture-alliance/ZB

Ironija sudbine

„Prošlo je mnogo vremena od kada su europski šefovi država i vlada bili odvažni i vizionarski, podstaknuti idejom stvaranja jake i mirne Europe – zajednice koja će na svjetskoj pozornici igrati veliku ulogu. Prošlo je mnogo vremena od tada: 07. februara 1992. godine potpisan je Sporazum iz Mastrihta. Tako su vanjska i sigurnosna politika postale europske, baš kao i pitanja pravosuđa i unutarnjih poslova. Tada su i postavljeni temelji za euro. Franak, njemačka marka, gulden i drahma proglašene su prošlošću. Sada kratko prije 20. jubileja pokazuje se ironija sudbine. Euro, simbol europskog ujedinjenja, je u opasnosti. Unija odjednom mora dokazati da li uopće postoji...Ono što Europa hitno treba su poštena pravila djelovanja tokom i poslije krize. Lideri europske 27-morice moraju zaista dobro razmisliti i pojasniti u kojem pravcu žele da ide Europa. Kada pravac bude jasan, onda će biti vraćeno i povjerenje“, zaključuje autor komentara pod naslovom „Više Europe, molim“ objavljenog danas (20.06.) u Sueddeutsche Zeitungu.


Autor: Zorica Ilić
Odg. urednik: Azer Slanjankić