U kojem pravcu kreće njemačka spoljna politika?

I prije Štajnmajerovog izlaganja u njemačkog parlamentu, kancelarka Angela Merkel je nagovještavalapravac kojim bi njemačka diplomatija ubuduće morala da ide. „Njemačka mora da preuzme veću odgovornost u Evropi i svijetu". Ukoliko se to ne dogodi, „nanijećemo štetu i sebi, našim vrijednostima, ali i našim partnerima – političkiiekonomski", upozorila je predsjednica njemačke vlade. Nakon niza godina „suzdržane politike", Merkelova spoljnoj politici pridajesadadrugačiju i veću težinu. Kancelarka je govoreći o značaju njemačke spoljne i bezbjednosne politike, nagovijestila i potrebu za „umrežavanjem vojnih i civilnih sredstava".

Time je njemačka kancelarkau domenu odbrane potvrdila kurs ministarke Ursule fon der Lajen koja je prije nekolikodana za medije govorila o dodatnom angažovanju Njemačke u prevazilaženju dva konflikta na afričkom kontinentu. Konkretno: misija u Maliju biće pojačana, a može se očekivati i veća podrška Francuskoj – u misiji u Centralnoj Africi.

Složno za aktivniju spoljnu politiku

U svom obraćanju poslanicima Bundestaga, šef njemačke diplomatije Štajnmajer, Afriku nije imao u fokusu, ali je njegovo izlaganje ukazivalo na zajednički spoljnopolitički kurs sa kancelarkom Angelom Merkel. Svijet se posljednjih godina „značajno promijenio", poručio je ministar i založio se za aktivniju spoljnu politiku Njemačke. Sve više kriza sve je bliže njenim granicama, naveo je Štajnmajer i obrazložio kako će „pitanje o tome treba li ili ne treba djelovati "uvijek biti na dnevnom redu. Evropa je „potpuno fokusirana na sebe, što je u borbi protiv krize bilo neophodno". Ipak, ne bi trebalo izgubiti iz vidaništa se dešava van njenih granica, podvukao je šef njemačke diplomatije.

Štajnmajer je većbio na funkciji ministra spoljnih poslova od 2005. do 2009. godine, i to u prvom kabinetu Angele Merkel. Njemu je dobro poznato gdje su krizna žarišta u svijetu. Govoreći o kursu njemačke diplomatije u narednom periodu, on je ukazao na moguću „dramatičnu eskalaciju" na Bliskom istoku i u arapskom svijetu. U Ukrajini je, kako je naveo, ponovo postalo nemirno, iako su mnogi vjerovali da tako nešto u Evropi više nije moguće. Ipak, Štajnmajerova agenda fokusirana je na daleki Avganistan, za koji je rekao da ne smije ponovo da doživi scenario iz 2001. godine. Ni probleme u Istočnoj Aziji ne bi trebalo zaboraviti – prije svega spor Kine i Japana, koji samo naizgled djeluje kao rješiv diplomatski konflikt oko ostrva. Postoji opasnost da bi taj spor mogao da preraste u nešto više od toga, upozorio je Štajnmajer.

Šef njemačke diplomatije je svoj stav i program opravdavao i osvrtom na tzv. „evropske realnosti". Jer, Njemačka je najveća, najmnogoljudnija i privredno najjača zemlja u Evropi. „Ako ostanemopo strani, konflikti neće biti riješeni, jer će izostati pouzdani prijedlozi." Zbog toga je bilo važno da se Berlin zauzme za uništavanje hemijskog oružja u Siriji. „Bombe bi bile pogrešan put i daleko bi na više udaljile od političkih rješenja", rekao je Štajnmajer. Sirija je dobar primjer za politiku vojne suzdržanosti, koja se ne smije tumačiti kao politika držanja po strani.

Opozicija kritikuje

Njemačka partija Lijevihostaje pri svom dobro poznatom stavu o misijama njemačke vojske u inostranstvu. One su za najjače opoziciono krilo u Bundestagu neprihvatljive. „Bundesver ne smije biti instrument spoljne politike", poručio je Volfgang Gerke, koji je u partiji Lijevihzadužen za spoljno-politička pitanja i dodao: „Sve vojne operacije moraju biti okončane."

Ni Frithjof Šmit, poslanik Zelenih, nije rekao ništa pozitivno o spoljno političkom profilu Njemačke koji zagovara nova vlada. On je u pitanje doveo koalicioni sporazum demohrišćanskih partija CDU-CSUi SPD-a, navodeći da su u tom dokumentu završila „nepoveziva pravila". Kako je moguće, ukazuje Šmit, da vlada Njemačke želi da digne ruke od nuklearne energije, a da u isto vrijeme zagovara modernizaciju atomskog oružjauNATO-u. To su dvostruki aršini, upozorava je Šmit. Mnoštvo kritika opozicija je iznijela i na račun upotrebe bespilotnih letjelica.

Lobiranje već počelo?

U kojoj mjeri je njemačka vlada zaista riješila da u spoljno-političkom svijetu zauzme aktivniju ulogu, vjerovatno potvrđuje i činjenica da u Berlinu u četvrtak boravi generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun. Njemačka se i dalje nada mjestu u najvišem tijelu UN-a– Savjetu bezbjednosti, mada je u ovom momenturiječo kandidaturi za predsjedavanje Komitetom UN-aza ljudska prava.

Ban Ki Mun će tokom posjete Njemačkoj razgovarati i sa kancelarkom Merkel (CDU), sa šefom diplomatije Štajnmajerom (SPD), kao i sa ministrom za razvojnu politiku Milerom (CSU). Na dnevnom redu su, navodno, konsultacije o mirovnim pregovorima o Siriji, ali i drugi gorući svjetski problemi. Njemačke novinske agencije prenose kako će generalni sekretar UN-aposebnu pažnju posvetiti razgovorima o ostvarivanju „milenijumskih ciljeva", a posebno podršci koju u njihovoj realizaciji očekuje od Berlina. Međutim, koliko li će nova njemačka vlada biti istrajna u namjeri da aktivnije učestvuje u rješavanju konflikata u svijetu, zavisi od brojnih faktora, a ne samo od riješenosti i dobre volje. Jedno je sigurno, Štajnmajer priziva promjenu spoljno-političkog kursa, a kao iskusan diplomata, imavelike šanse da barem nešto od najavljenog sprovede u djelo.

Autori: Kaj-Aleksander Šolc / Jakov Leon
Odgovorna urednica: Jasmina Rose