1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U Srbiji i zvanično izjednačeni pripadnici partizanskog i četničkog pokreta

Ejub Štitkovac13. decembar 2004

U Skupštini Srbije danas je na dnevnom redu Zakon o pravima boraca po kome se zvanično izjednačavaju pripadnici partizanskog i četničkog pokreta. Izuzimajući Socijalističku partiju Srbije, sve druge parlamentarne stranke postigle su saglasnost da glasaju za taj zakon.

https://p.dw.com/p/AQX8
Foto: AP

U pojedinim parlamentarnim strankama bilo je dilema da li podržati takav zakon i kakve to posledice može da ima, s obzirom na prirodu četničkog pokreta. Čak je bilo omišljanja i u Srpskoj radikalnoj stranci, koja je osnovana na četničkoj ideologiji, ali više zbog toga što je taj dokument predlažio Srpski pokret obnove aktuelnog ministra inostranih poslova Vuka Draškovića, nego zbog sadržaja. Zamjenik predsjednika pomenute stranke Tomislav Nikolić sada ima vrlo određen stav:

«U principu ja sam za pomirenje, da se otklone sve istorijske nepravde, koje su postojale, makar i ovako kasno».

Zakon je podržala Demokratska stranka Srbije, premijera Vojislava Koštunice.Mnogi su se iznenadili kada je i Demokratska stranka, predsjednika Srbije Borisa Tadića, dala podršku tom dokumentu. Njen potpredsjednik Dušan Petrović u tome vidi pozitivan pomak:

«I mi doživljavamo ovaj zakon kao jedan korak koji bi trebalo konačno da dovede do zatvaranja svih nesreća koje su naciju pogodile u drugoj polovini 20.veka».

Visoki funkcioner Srpskog pokreta obnove, Vojislav Mihajlović, direktni potomak četničkog vođe Draže Mihajlovića objasnio je novinarima šta konkretno znači izjednačavanje u pravima partizana i četnika:

«Ta prava su, znači, da mogu da dobiju penziju, spomenice, priznanja i to je jedna satisfakcija koja je zakasnela za mnoge borce, ali nije za njihove potomke. Oni neće dobiti materijalnu satisfakciju, ali će je imati u tome što će se njihovi dedovi i oćčevi tretirati kao istkinski borci za slobodu Srbije».

Predsjednik SUBNOR-a Srbije, Miodrag Zečević, kaže da bi se složio sa takvim zakonom ukoliko bi mu pripadnici četničkog pokreta dokazali da su se u bilo kom mjestu borili protiv fašista. Inače, na državnoj televiziji su još od ranije prikazavivane emisije u kojima se četnički pokret prikazuje kao antifašistički. U ovom slučaju podjednako je bitno kakve će to posledice ostaviti na domaću politički scenu i kako će na to gledati evropske zemlje. Jer, zvanična istorija davno je potvrdila ko je na kojoj strani bio u Drugom svjetskom ratu. Na to ukazuje i generalni sekretar Socijalističke partije, Zoran Anđelković, koji smatra da sve to vodi u nove podjele, a ne pomirenje kako većina tvrdi:

«SPO svakim danom predlaže neke zakone kojima se deli Srbija i otvaraju istorijske rane».

Izgleda da u odnosu na četnički pokret u Srbiji, uz male izuzetke, ne postoji podjela na demokratske – proevropske i one druge snage.