Ukrajina ulazi u novi spor sa Gazpromom

Nema plaćanja unaprijed, nema ni gasa. Ruski koncern Gazprom je u srijedu (1.7.2015.) obustavio isporuke gasa za Ukrajinu. To nije bilo iznenađenje. "Sve dok ne bude dogovora, kupovaćemo gas iz drugih izvora", kaže ukrajinski ministar za energetiku Volodimir Demčišin. Pri tome misli na EU.

Mirek Topolanek iz slovačkog preduzeća za distribuciju gasa Eustream pojašnjava u razgovoru za DW da bi Ukrajina mogla da dobije i do 23 milijarde kubnih metara ovog energenta iz Slovačke, Маđarske i Poljske. To bi bila oko polovina godišnjih ukrajinskih potreba.

Ipak, ima i poteškoća u realizaciji tog plana. Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za istraživanje privrede (DIW) tvrdi: "Neki ugovori koji su sklopljeni sa Rusijom ne predviđaju opciju da se ruski gas preprodaje na istok Evrope."

Novo zaoštravanje problema snabdijevanja gasom direktna je posljedica neuspjelih pregovora u Beču krajem juna. Ni posredovanje EU nije donijelo dogovor Kijeva i Moskve.

Spor oko trajanja isporuka

Evropski komesar za pitanja energije Maros Sefcovic, koji je posredovao, navodi tri sporne tačke. Cijenu, trajanje i količinu isporuka. Rusija u trećem kvartalu 2015. od Ukrajine traži 247 dolara (222 eura) za 1000 kubnih metara gasa. U to je uračunat i rabat od 40 dolara. Međutim, taj rabat je smanjen u odnosu na prvi i drugi kvartal ove godine. Rabat je tada iznosio 100 dolara. Smanjenje rabata objašnjava zbog čega je cijena gasa za Ukrajinu na kraju praktično ostala ista, iako je njegova cijena na tržištu ustvari pala. Ukrajina smatra da Rusija traži previše i nudi da plati oko 40 dolara manje od tražene cijene.

I dok dvije strane i nisu tako daleko od toga da dogovore cijenu, razlike su velike kada se pokrene pitanje trajanja isporuka. Za neke posmatrače u Kijevu upravo to je ključni problem. Rusija želi da se cijena gasa dogovara za svaki kvartal tokom godine. Ukrajina želi dugoročniji ugovor, ugovor koji bi trajao makar toliko koliko je duga zima.

Kijev profitira od obustave

I dok je u sporovima dvije zemlje oko isporuka gasa tokom 2006. i 2009. godine Rusija bila ta koja je inicirala obustavu snabdijevanja, sada je to, već po drugi put, učinila Ukrajina. Prije godinu dana Ukrajina je odbila da unaprijed plaća, po njenom mišljenju, previsoku cijenu. Prekid snabdijevanja trajao je skoro šest mjeseci. Do kompromisa je došlo uz posredovanje EU.

Slično kao i tada, i ove godine vlada u Ukrajini se lako nosi sa prekidom isporuka. Sezona grijanja počinje najranije u oktobru, a državna kasa iz koje se plaća Gazpromu ionako je prazna. Ukrajina bi već krajem jula mogla da proglasi bankrot. Dogovori s kreditorima o reprogramiranju dugova od oko 20 milijardi dolara do sada nisu bili uspješni. Kijev želi otpis dijela dugova odgodu plaćanja.

Povećanje pritiska na Moskvu

Stoga se vlada u Kijevu upustila u odmjeravanje snaga sa Gazpromom. Njoj je potreban svaki dolar kako bi se izbjegao bankrot. Gazprom sada mora smanjiti količinu gasa koju pumpa kroz gasovode. Istovremeno, ovom koncernu su potrebni rezervoari koji se nalaze na teritoriji Ukrajine, a koji služe za stabilno snabdijevanje gasom potrošača u zemljama EU. I Rusija i Ukrajina tvrde da aktuelni spor neće ugroziti snabdijevanje potrošača na zapadu Evrope. Tokom narednih dana počinju pregovori vlade u Kijevu sa evropskim kreditorima o finansijskoj pomoći koja će omogućiti da se ruskim gasom pravovremeno napune spomenuti rezervoari. Kijev tvrdi da mu je za to potrebno oko milijardu dolara.

Može li EU pomoći Ukrajini?

Ukrajina se i kod ovog spora uzda u podršku EU. Kijev želi da upravo od zemalja EU kupi što je više moguće gasa. Na taj način želi da smanji ovisnost od Rusije. U prvih šest mjeseci 2015. iz zemalja EU uvezeno je skoro dvostruko više gasa nego iz Rusije. Riječ je o količini od 6,3 milijarde kubnih metara. Obrazloženje je jednostavno: gas iz EU je za Ukrajinu jeftiniji od onog kojeg kupi direktno od Rusije.

Ukrajina se i sada uzda u to da će EU posredovati u sporu sa Gazpromom. Naredni krug pregovora je planiran za septembar.